Rat SAD-a i Izraela protiv Irana ušao je u 12. dan. Tjesnac Hormuz postao je još jedna linija bojišta jer su danas pogođena tri teretna broda u tom području. Iran je zaprijetio da će gađati bilo koji brod koji se tamo nađe, čime je praktički zatvorio ključnu pomorsku rutu za svjetsku naftu. U utorak su američke snage napale 16 iranskih brodova za polaganje mina u blizini tjesnaca.
Izrael i Iran i dalje razmjenjuju vatru diljem Bliskog istoka. Iran tvrdi da je izveo najintenzivniji napad od početka rata dok su presretači dronova i raketa radili na području svih Zaljevskih država, od Saudijske Arabije do Omana. S druge strane, Izrael gađa Teheran, sjeverni dio Irana i militante Hezbollaha u Libanonu. Sin iranskog predsjednika kaže da je novi vrhovni vođa zemlje „na sigurnom, ali ozlijeđen“. Modžtaba Hamenei nije viđen u javnosti od imenovanja prije tri dana.
Vojni analitičar Marinko Ogorec za Dnevno.hr kako je činjenica da rat ne jenjava, a intenzitet borbenih djelovanja je visok s obje strane. “Očito se Iran odlučio na snažnu obranu i uspješno se brani od napada. Koliko će to trajati, teško je procijeniti. Je li u planiranju američkih strateških odluka došlo do pogreške? Vjerojatno da, slično kao što je rat u Ukrajini započeo zbog strašnih pogrešnih procjena u ruskoj vojsci”, kaže nam stručnjak.
Ogorec: ‘Šahedi su jako jednostavni, a ključno je što su jeftini’
I dok se s jedne strane SAD i Izrael oslanjaju na masovno bombardiranje, New York Times piše, citirajući američke dužnosnike, da se Iran prilagodio i pogađa ranjive točke poput radara, protuzračne obrane i logistiku te da rojevima dronova pokušavaju opteretiti protuzračnu obranu.
“Pitanje je koliko Izrael još ima balističkih raketa i koliko ih ima na skladištima. Drugo, ti projektili se ispaljuju s lansera koji zahtijevaju određenu pripremu, a lanseri su uočljivi i laka meta. Šahed dronove možete ispaliti s običnog vozila s kratkom pripremom; mogućnost lansiranja je daleko jednostavnija, teže ih je uočiti i jednostavniji su za masovnu uporabu. Ti dronovi su znatno jeftiniji od balističkih raketa. Tako su jednostavni da se mogu sastaviti u bilo kojoj radionici; proizvodnja je jeftina i odvija se pod zemljom. Zatim se masovno upućuju prema ciljevima, gdje zagušuju protuzračnu obranu”, opisuje Ogorec.
U međuvremenu naziru se prva neslaganja između saveznika SAD-a i Izraela. Naime, izraelski ministar obrane Israel Katz rekao je da će nastaviti rat protiv Irana “bez vremenskog ograničenja” dok je američka administracija u posljednje vrijeme davala, blago rečeno, dvosmislene izjave o svojim planovima. Naime, američki predsjednik Donald Trump ovog je tjedna rekao da će rat “uskoro završiti”, ali je i zaprijetio Iranu daljnjim akcijama. Pete Hegseth, američki ministar obrane, jučer je izjavio da SAD “neće popustiti dok neprijatelj ne bude potpuno i odlučno poražen” te da će to učiniti “u skladu s našim vremenskim okvirom”.
Hoće li doći do kopnene invazije i kakav je rizik od nuklearnog odgovora
Unatoč ovim oprečnim izjavama, jedno postaje sve jasnije: ovakav rat će teško dovesti do sloma iranskog klerikalnog režima. Zanimljivo, danas su izraelski mediji objavili tekstove u kojima tvrde da promjena režima nikada nije bila glavni cilj, već stvaranje pogodnih uvjeta da do toga dođe. “Glavni cilj napada bio je promjena režima u Iranu; inače ne bi likvidirali Hameneija i vrh čelništva Irana. Namjera je bila stvaranje režima prihvatljivog američko-izraelskoj koaliciji, no to se nije dogodilo. Normalno je da se sada to negira. To je bio temeljni cilj. Što dalje? Oni sada ne mogu reći da su promašili pa se pojavljuju novi razlozi i scenariji”, analizira Ogorec.
Dodaje, struktura iranskog vodstva nije se promijenila, samo su neki ljudi zamijenjeni novima, ali nastavljaju po starim modelima. “Na unutarnjem planu nema većih nemira ili pobuna koje bi se mogle razviti, niti se u medijima javlja opcija promjene vrha vlasti”, dodaje pa odgovara na pitanje kolike su šanse da Amerikanci posegnu za opcijom kopnene ofenzive na Iran. “Ulazak na iransko područje neće biti moguć samo primjenom vojne sile; koliko će to biti realno, kako će se to razmatrati, još je upitno kako bi se to realiziralo”.
U svijetu vlada konsenzus da Izrael raspolaže nuklearnim oružjem, no Izrael to nikada nije priznao. Kolike su šanse da posegne za nuklearnim odgovorom? “Svaka država koja posjeduje nuklearno oružje, ako bi bila egzistencijalno ugrožena, mogla bi ga upotrijebiti. U ovom slučaju Izrael još nije egzistencijalno ugrožen; ugroženi su njegovi imperijalni ciljevi na Bliskom istoku. Zasad nisam siguran da postoji opravdanje za nuklearni odgovor”, zaključuje Ogorec.
