Mađarska ulazi u završnicu predizborne kampanje u ozračju sve oštrije političke borbe, a aktualni premijer Viktor Orban suočava se s možda najvećim izazovom u svojoj dugoj političkoj karijeri jer aktualne ankete pokazuju da mu se ozbiljno približio oporbeni kandidat Peter Magyar. Uoči parlamentarnih izbora zakazanih za 12. travnja politička retorika u zemlji postaje sve napetija, a odnosi između Mađarske i Ukrajine dodatno su se zaoštrili posljednjih tjedana.
U središtu političkog sukoba nalaze se optužbe koje Orban iznosi na račun oporbene stranke Tisza. Mađarski premijer više je puta ustvrdio da Ukrajina financira tu političku opciju, iako za takve tvrdnje zasad nije predstavio konkretne dokaze. Prema pisanju Washington Posta, mađarska vlada planira deklasificirati izvješće o nacionalnoj sigurnosti za koje tvrdi da bi moglo potvrditi te sumnje.
Kako se izbori približavaju, Orbanova kampanja sve više naglašava protu-ukrajinske poruke. Prošlog tjedna je ustvrdio kako je Tisza dobila značajne iznose iz Ukrajine za razvoj IT aplikacija i mobilizaciju birača. Magyar je takve optužbe odbacio, dok je Orban poručio da su njegove tvrdnje “činjenice koje je vidio u izvješću odbora za nacionalnu sigurnost”.
Plan objave sigurnosnog izvješća
Orbanov šef kabineta Gergely Gulyas potvrdio je kako je proces deklasifikacije dokumenta već započeo. Prema njegovim riječima, izvješće bi uskoro moglo biti objavljeno javnosti kako bi se razjasnile tvrdnje o mogućem stranom financiranju i utjecaju na mađarske izbore. Vlada time pokušava dodatno ojačati svoju poruku da postoji vanjski pokušaj utjecaja na politički proces u zemlji.
Središnja poruka Orbánove kampanje jest da bi dolazak nove vlade mogao imati ozbiljne posljedice za državu. Prema narativu vladajućih, nova bi vlast mogla odvesti Mađarsku u bankrot zbog potpore Ukrajini, ali i dovesti do toga da se mađarska mladež nađe na prvim linijama bojišnice. Takve tvrdnje postale su ključni dio predizborne retorike.
Dok je u s druge strane u oporbenom bloku kandidat Peter Magyar upozorio na mogućnost da bi ruske obavještajne službe mogle pokušati utjecati na izborni proces u korist Orbanove vlade. Takve izjave dodatno su produbile političke podjele u zemlji i pojačale atmosferu međusobnih optužbi uoči izbora.
Spor oko naftovoda i zapljene konvoja
Najnoviji krug napetosti između Budimpešte i Kijeva potaknut je incidentom oko naftovoda kojim ruska nafta dolazi u Mađarsku. Ukrajinske vlasti objavile su da će biti potrebno nekoliko tjedana za popravak infrastrukture koja je navodno oštećena u ruskom napadu dronom.
Kao odgovor na to, Orban je blokirao daljnje sankcije Europske unije protiv Rusije te dodatni financijski paket pomoći Ukrajini vrijedan 90 milijardi eura. U isto vrijeme mađarske vlasti zaplijenile su dva oklopna vozila u vlasništvu ukrajinske državne štedionice Oschadbank. Sedam ukrajinskih državljana koji su pratili konvoj privedeno je, dok su vlasti navele da su vozila prevozila desetke milijuna eura u gotovini i zlatne poluge iz Beča prema Kijevu. Budimpešta je pritom sugerirala da bi moglo biti riječ o pranju novca, a Ukrajinci su nakon više od 24 sata pušteni i odvedeni na granicu, dok su novac i zlato ostali u Mađarskoj. Taj događaj dodatno je pogoršao već napete odnose između ovih dviju država.
Orban i odnosi s Moskvom
Mađarskog premijera mnogi u Europskoj uniji smatraju političarem najbližim Kremlju. On je u više navrata kritizirao ili blokirao europske inicijative za pomoć Ukrajini, dok je istodobno nastavio razvijati gospodarske veze s Rusijom.
Krajem mjeseca studenog prošle godine, Orban je boravio u Moskvi gdje se sastao s ruskim predsjednikom Vladimir Putinom. Dvojica čelnika tada su razgovarala o energetskoj suradnji i mogućim mirovnim pregovorima o ratu u Ukrajini, a Putin je mađarskog premijera pohvalio zbog, kako je rekao, “uravnoteženog” stava prema napadu ruskom ratu u Ukrajini.
