Sukob između Izraela i Palestine predstavlja jedan od najdužih i najkompleksnijih političkih sukoba u modernoj povijesti. Tijekom posljednjih nekoliko godina, ovaj sukob je obilježen valovima nasilja, diplomatskim naporima i sveprisutnim političkim napetostima. Dok su mirovni pregovori često nailazili na prepreke, situacija na terenu je ostala nestabilna, s povremenim eskalacijama sukoba koje su rezultirale značajnim civilnim žrtvama i razaranjem.
Jedan od najintenzivnijih trenutaka dogodio se 2021. godine, kada su oružani sukobi između izraelske vojske i palestinskih militanata u Gazi rezultirali stotinama žrtava i velikim materijalnim štetama. U međuvremenu, političke promjene unutar Izraela i podijeljenost palestinskog vodstva dodatno su zakomplicirale mogućnost pronalaska trajnog rješenja.
S obzirom na događanja između Izraela i Palestine, mnogi se pitaju mogu li Izraelci izdržati mogući rat koji se širi njihovim okruženjem te koliko je zapravo jaka njihova vojska.
Jake snage
Izrael ima značajnu vojnu snagu koja ga svrstava među najmoćnije vojske na Bliskom istoku. Prema izvještaju Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS) iz 2023. godine, Izrael raspolaže s 169.500 aktivnih pripadnika u svojim oružanim snagama, što uključuje vojsku, mornaricu i paravojne jedinice. Osim toga, zemlja ima 465.000 rezervista i 8.000 pripadnika paravojnih snaga, prenosi Al-Jazeera.
Izraelska vojska trenutno ima oko 300.000 vojnika razmještenih blizu Pojasa Gaze, što je izazvalo zabrinutost zbog moguće kopnene ofenzive, kako je izvijestio glasnogovornik vojske. U Izraelu je vojni rok obavezan za sve građane starije od 18 godina; muškarci služe 32 mjeseca, dok žene provode 24 mjeseca u službi.
Izraelska vojska posjeduje napredne tehnologije nadzora i naoružanja, čime se ističe među regionalnim silama. Evo nekoliko podataka o njenim kapacitetima:
Velika Britanija strahuje od novih nereda: Napadnuta i policija, uhićeno više od 90 osoba
Čime raspolažu?
Osoblje: 169.000 aktivnih vojnika
465.000 rezervista
Kopnena vojska: Više od 2.200 tenkova
530 artiljerijskih jedinica
Zračne snage: 339 zrakoplova spremnih za borbu, uključujući:
196 F-16
83 F-15
30 F-35
142 helikoptera
43 jurišna helikoptera Apache
Pomorske snage: 5 podmornica
49 patrolnih i obalnih brodova

SAD pomaže
Jedan od najpoznatijih obrambenih sustava Izraela je “Čelična kupola”, mobilni sustav protuzračne obrane koji koristi radarsku tehnologiju za presretanje raketa kratkog dometa. Razvijen je nakon sukoba s Hezbollahom 2006. godine, a u funkciju je stavljen 2011. Uz financijsku podršku SAD-a, koja je 2022. iznosila preko 1,5 milijardi dolara, ovaj sustav je postao ključan za zaštitu izraelskog neba.
Prema IISS-u, “Čelična kupola” presrela je više od 90% raketa koje su lansirali Hamas i druge palestinske skupine u 2021. godini. Vjeruje se da Izrael također posjeduje nuklearno oružje, što uključuje projektile Jericho i zrakoplove sposobne za nošenje nuklearnih bojnih glava, premda službene potvrde o tome nema.
Prema podacima Stockholm International Peace Research Institute (SIPRI), Izrael je u 2022. godini izdvojio 23,4 milijarde dolara za vojne potrebe, što je rezultiralo drugom najvećom vojnom potrošnjom po glavi stanovnika na svijetu, odmah nakon Katara. To iznosi 2535 dolara po osobi u razdoblju od 2018. do 2022. godine. Također, Izrael troši 4,5% svog BDP-a na vojsku, što ga svrstava među deset najvećih potrošača na vojsku u svijetu.
Rakete ispaljene na Izrael, aktivirana Željezna kupola: ‘Svijet će svjedočiti nevjerojatnim scenama’
Izvoz i uvoz oružja
Tradicionalno, Izrael je bio veći uvoznik nego izvoznik oružja, no posljednjih godina situacija se promijenila. Od 2018. do 2022. Izrael je izvezao oružje u vrijednosti od 3,2 milijarde dolara u 35 zemalja. Najveći kupac bila je Indija, koja je uvezla oružje u vrijednosti od 1,2 milijarde dolara, što predstavlja trećinu ukupnog izraelskog izvoza oružja. Ostali veliki kupci uključuju Azerbajdžan (295 milijuna dolara), Filipine (275 milijuna dolara), SAD (217 milijuna dolara) i Vijetnam (180 milijuna dolara).
Izrael je u isto vrijeme uvezao oružje u vrijednosti od 2,7 milijardi dolara, primarno iz SAD-a (2,1 milijarda dolara) i Njemačke (546 milijuna dolara). Izraelske i američke vojne snage blisko surađuju, provodeći zajedničke vojne vježbe i razvojne projekte.
Izrael je najveći primatelj američke inozemne pomoći, koja iznosi gotovo 263 milijarde dolara od 1946. godine do danas. To je gotovo dvostruko više od iznosa koji je dobio Egipat, druga zemlja na listi s 151,9 milijardi dolara pomoći u proteklih 77 godina.

Postoje zakoni koji ograničavaju
Američka podrška Izraelu se ogleda i u vojnoj pomoći koja je dosegla 3,8 milijardi dolara u 2023. godini, kao dio ugovora potpisanog 2016. godine tijekom administracije Baracka Obame, “teškog” 38 milijardi dolara. Od ovog iznosa, pola milijarde dolara namijenjeno je izraelskoj proturaketnoj obrani. Washington je već najavio obnovu streljiva koje će biti korišteno protiv Hamasa.
Nakon napada Hamasa, Izrael je zatražio dodatne presretače za Čeličnu kupolu od SAD-a. Američki predsjednik Joe Biden izjavio je da će SAD brzo osigurati dodatnu opremu i resurse Izraelskim obrambenim snagama, uključujući streljivo, koje će biti dostavljeno u narednim danima.
Iako postoje američki zakoni koji ograničavaju korištenje vojne pomoći, poput Leahyjevog zakona koji zabranjuje izvoz obrambene opreme jedinicama koje krše ljudska prava, Izraelske jedinice do sada nisu bile podložne sankcijama prema ovom zakonu.

Komentari
odražavaju
stavove
njihovih
autora,
ali
ne
nužno
i
stavove
portala
Dnevno.hr.
Molimo
čitatelje
za
razumijevanje
te
suzdržavanje
od
vrijeđanja,
psovanja
i
vulgarnog
izražavanja.
Portal
Dnevno.hr
zadržava
pravo
obrisati
komentar
bez
najave
i/li
prethodnog
objašnjenja.

