Uskrs je jedan od najvažnijih kršćanskih blagdana, koji se u Hrvatskoj obilježava s posebnom pažnjom i bogatom tradicijom. Za mnoge vjernike on predstavlja središnji događaj kršćanske vjere – spomen na uskrsnuće Isusa Krista i simbol nade, novog početka i pobjede života nad smrću. Uz vjersko značenje, Uskrs je i vrijeme okupljanja obitelji, zajedničkih obroka i njegovanja običaja koji se prenose s generacije na generaciju.
U brojnim hrvatskim domovima pripreme za blagdan počinju već tijekom Velikog tjedna. Tradicionalno se boje pisanice, pripremaju se uskrsna jela poput šunke, jaja, mladog luka i raznih kolača, a mnogi vjernici sudjeluju i na uskrsnim misama. Blagdan tako ima i snažnu društvenu dimenziju jer okuplja obitelji i potiče osjećaj zajedništva.
U posljednjim desetljećima Uskrs je dobio i dodatnu socijalnu dimenziju kroz tzv. uskrsnice – jednokratne novčane ili prigodne naknade koje gradovi, općine, poslodavci i država isplaćuju građanima povodom blagdana. Najčešće ih dobivaju umirovljenici, socijalno ugroženi građani i osobe slabijeg imovinskog statusa, ali u nekim slučajevima i zaposlenici u javnom i privatnom sektoru.
Različiti iznosi
Iznosi uskrsnica razlikuju se ovisno o gradu, općini ili poslodavcu, a mogu iznositi od nekoliko desetaka do više stotina eura. Iako je riječ o jednokratnoj pomoći, mnogim građanima ona dobro dođe u razdoblju povećanih troškova oko blagdana. Zbog toga su uskrsnice postale važan dodatak uskrsnim običajima i svojevrsni znak pažnje prema onima kojima je financijska podrška najpotrebnija.
Zbog uskrsnica, koje ovih dana dijele neki hrvatski gradovi i općine, Blok umirovljenici zajedno apelirao je Vladi da ih osigura za sve umirovljenike u jednakom iznosu, a iz Hrvatske stranke umirovljenika uzvraćaju da brinu o umirovljenicima i da su osigurali godišnji dodatak na mirovine.
Veselko Gabričević, predsjednik HSU-a, stranke koja je dio parlamentarne većine, kaže kako su “želje jedno a mogućnosti drugo” u odgovoru kolegama iz Bloka.
“Prošle godine, kada je bilo novaca, Vlada je isplatila 50 eura svim umirovljenicima, za što smo se izborili HSU i ja, a ne gospodin Špika, predsjednik BUZ-a”, dodaje.
Ne spori da bi jednaka uskrsnica za sve bila pravedna, ali i napominje kako, s obzirom na geopolitičke okolnosti koje mogu utjecati na stanje državnog proračuna, teško da država ove godine može intervenirati.
“Već sam razgovarao o tom problemu i pitao ima li mogućnosti, no znate da je sada velika svjetska kriza i da je situacija dosta kritična, zbog čega je u ovom trenutku to teško razmatrati“, kaže Gabričević i podsjeća na umirovljenički dodatak.
Predsjednik BUZ-a Milivoj Špika na tu situaciju gleda drugačije. “Umirovljenici su univerzalna skupina i trebaju biti isključivo u nadležnosti države i državnog proračuna. Tako i uskrsnica treba biti univerzalna, osigurana za sve umirovljenike u istom iznosu”, poručuje. Ne slaže se s modelom lokalnih jedinica koje uskrsnice umirovljenicima isplaćuju prema određenom cenzusu, tvrdi da je nepravedan.
“Gradovi i općine daju određene iznose, no, uskrsnicu, a ni božićnicu, ne dobiju svi umirovljenici i događa se klasična segregacija. Postavljaju se određeni cenzusi, koji su veoma niski, pa uskrsnicu dobiva tek manjina, što upućuje na to da se zapravo radi samo o PR-u i da bi se dobilo malo medijske pozornosti. To je klasično kupovanje naklonosti biračkog tijela i teško zlorabljenje siromaštva ljudi”, tvrdi Špika.
Kaže i kako, kad se gleda na razini cijele države, “90 posto umirovljenika neće dobiti ništa“, te napominje kako se drugi model koristi kod isplate uskrsnica u državnim i javnim službama.
Uskrsnicu će ove godine svojim umirovljenicima isplatiti 100-tinjak gradova i općina u rasponu od 30 do 150 eura, ovisno o visini mirovine, a najizdašnije su osigurale općine Fažana i Čeminac te gradovi Biograd na Moru, Sinj i Labin.
