Premda su detalji Uskokove istrage u Hrvatskom skijaškom savezu još uvijek predmet službenih radnji ono što je u medijski prostor uspjelo dospjeti jest sumnja na nestanak oko 17 milijuna eura iz Saveza, o čemu je prvi izvijestio naš tjednik 7dnevno.
Što se točno dogodilo s financijama unutar Hrvatskog skijaškog saveza istražitelji tek trebaju utvrditi, međutim upućeni u tematiku objašnjavaju nam kako je shema izvlačenja novca u sportskim savezima uglavnom slična te da se provodi kroz nekoliko razrađenih modela.
U konkretnom slučaju sumnja se na kombinaciju klasičnog izvlačenja novca preko faktura i specifičnih međunarodnih faktura.
Kako se izvlače novci iz sportskih saveza?
Kod izvlačenja novca iz sportskih saveza najčešći je model taj da savezi vanjskim tvrtkama plaćaju usluge kao što su primjerice organizacije kampova ili treninga pri čemu se prikazuje veći trošak za recimo najam staza, smještaja ili opreme nego što to uistinu jest. Razlika u cijeni se u gotovini vraća pojedincima unutar saveza. Nije rijetkost da se novac iz saveza izvlači isplatama za marketinške strategije ili fiktivna savjetovanja koja postoje isključivo na papiru.
U konkretnoj aferi za sada se ključnim čini presretanje glasnogovornika Saveza Nenada Erora na granici gdje mu je prilikom carinske kontrole pronađeno 120.000 eura u gotovini. I to kod izvlačenja novca nije neuobičajena pojava, tvrde upućeni dodajući da se u takvim okolnostima novac sa računa saveza diže pod paravanom dnevnica, putnih troškova ili nagrade sportašima nakon čega se fizički transportira i dijeli bez traga u službenim knjigama.
Jedan od zastupljenih modela je i prebacivanje sredstava na inozemne račune što je kod skijanja poprilično jednostavno jer se ionako zbog prirode sporta veliki dio Savezova poslovanja ionako odvija u inozemstvu. I u ovom konkretnom slučaju, prema tvrdnjama upućenih, nije nemoguće da su sredstva prebacivana na račune u poreznim oazama ili zemljama s fleksibilnijim nadzorom kao što je to recimo Monako gdje direktor Saveza Vedran Pavlek već neko vrijeme posluje.
Zatvorena tvrđava
Novac namijenjen reprezentaciji mogao je završiti i u privatnim nekretninama, tumače upućeni koji mogući put za izvlačenje sredstava vide i u isplatama sportašima. To u ovakvim okolnostima često zna služiti kao pokriće pa se stoga i istražitelji u ovom konkretnom slučaju s oprezom odnose prema spominjanju Ivice Kostelića pitajući se je li i njegovo ime korišteno kao svojevrsni paravan.
Savez u svakom slučaju ima mogućnost članovima isplatiti legalni bonus ili honorar sportašima, no uvijek postoji opcija internog dogovora kojim se sportaše praktički primora da dio iznosa vrati dužnosnicima u savezu u gotovini da bi na taj način održao podršku i nastavak financiranja. Oni koji su dobro upoznati sa situacijom svjedoče kako je Hrvatski skijaški savez godinama funkcionirao kao zatvorena tvrđava unutar koje je najvažnija karika bio direktor Vedran Pavlek. Nije nevažno ni to što je Savez dugi niz godina uživao političku potporu koju su gradili na uspjehu obitelji Kostelić. Ti su uspjesi proslavljenih skijaša služili kao svojevrsna zaštita od inspekcija i istraga pa se u jeku njihovih najvećih uspjeha nitko nije ni usudio propitkivati financije Saveza barem ne u onom periodu kada su stizale medalje i dok se održavala Snježna kraljica.
Nakon što se Uskok zainteresirao za poslovanje Saveza za očekivati je da bi to moglo označiti kraj dugogodišnje ere Vedrana Pavleka. Osim toga, nakon ovako velike afere bilo bi za očekivati da se Ministarstvo turizma i sporta podrobnije pozabavi zakonima kojima će se poslovanje sportskih saveza otvoriti javnosti i učiniti transparentnijim što se odavno i trebalo napraviti. Pitanje je kako će se ova konkretna afera odraziti na privatne donatore koji su godinama podupirali Hrvatski skijaški savez kojemu bi ova afera mogla srozati dugo građeni međunarodni ugled.
