Jedan od najvažnijih filozofa 20. i 21. stoljeća, Jürgen Habermas, preminuo je u 96. godini života. Njegov rad o komunikaciji, racionalnosti i društvenim odnosima snažno je utjecao na filozofiju, sociologiju i političku teoriju te ga učinio jednom od ključnih intelektualnih figura moderne Njemačke. Vijest o njegovoj smrti potvrdio je njegov izdavač, Suhrkamp Verlag, navodeći da je filozof preminuo u subotu u mjestu Starnberg, nedaleko od Munchena.
Habermas je desetljećima bio jedan od najutjecajnijih europskih mislilaca. Njegovi radovi prelazili su granice filozofije i ulazili u područja sociologije, političke teorije i komunikacijskih studija. Posebno je poznat po dvotomnom djelu The Theory of Communicative Action, u kojem razvija teoriju komunikacije kao temelja društvenog života i racionalnog dijaloga.
Njegov intelektualni razvoj snažno je obilježilo iskustvo završetka Drugog svjetskog rata. Kada je Drugi svjetski rat završio i kada je poražena nacistička Njemačka, Habermas je imao 15 godina. Kasnije je govorio kako ga je suočavanje s razmjerima nacističkih zločina duboko potreslo, piše AP.
Odnos sa studentskim pokretima
Prisjećao se tog trenutka riječima da ste “odjednom vidjeli da ste živjeli u politički kriminalnom sustavu”, iskustvo koje je, kako je tvrdio, presudno usmjerilo njegov put prema filozofiji i društvenoj teoriji. Tijekom kasnih 1960-ih Habermas je imao ambivalentan odnos s ljevičarskim studentskim pokretom u Njemačkoj i šire. Iako je u određenoj mjeri sudjelovao u raspravama i podržavao društvene promjene, istodobno je upozoravao na radikalizaciju dijela pokreta.
U jednoj je raspravi čak upozorio na opasnost onoga što je nazvao “ljevičarskim fašizmom”, reagirajući na vrlo oštar govor jednog studentskog vođe. Kasnije je ipak priznao da je taj pokret potaknuo „temeljnu liberalizaciju“ njemačkog društva. U 1980-ima Habermas je postao jedna od ključnih figura u takozvanom Historikerstreitu, velikoj intelektualnoj raspravi o interpretaciji nacističke prošlosti.
Raspravu je potaknuo berlinski povjesničar Ernst Nolte, koji je zajedno s nekim drugim autorima zagovarao novu perspektivu o Trećem Rajhu i njemačkom identitetu. Pritom su nacističke zločine uspoređivali s masovnim zločinima drugih režima, poput onih u Sovjetskom Savezu pod vodstvom Jozefa Staljina. Habermas i njegovi istomišljenici tvrdili su da takve usporedbe zapravo umanjuju razmjere zločina počinjenih pod režimom Adolfa Hitlera.
Komentirao i suvremenu politiku
Habermas se tijekom života često uključivao u javne rasprave o politici. Godine 1998. podržao je dolazak na vlast kancelara lijevog centra Gerharda Schrödera. Istodobno je bio kritičan prema politici njegove nasljednice Angele Merkel. Smatrao je da njezin “tehnokratski” pristup i nedostatak političke vizije stvaraju, kako je 2016. rekao, “pjenasti pokrivač Merkeline politike uspavljivanja ljudi” koji paralizira javno mnijenje.
Posebno ga je zabrinjavalo ono što je opisivao kao “ograničen interes” njemačkih političara, poslovnih lidera i medija za stvaranje politički snažnije Europe. Godine 2017. pohvalio je francuskog predsjednika Emmanuela Macrona zbog njegovih planova za reformu Europe, istaknuvši da “način na koji govori o Europi čini razliku”.
Habermas je rođen 18. lipnja 1929. u Düsseldorfu, a odrastao je u obližnjem Gummersbachu, gdje je njegov otac vodio lokalnu trgovinsku komoru. Kao dječak bio je član Deutsches Jungvolk, dijela Hitlerove mladeži namijenjenog mlađim dječacima, u koji je pristupio s deset godina. Rođen je s rascjepom nepca zbog čega je u djetinjstvu morao proći više operacija. To iskustvo snažno je utjecalo na njegovo kasnije razmišljanje o jeziku i komunikaciji.
Sam je govorio kako je važnost govornog jezika doživio kao “sloj zajedništva bez kojeg mi kao pojedinci ne možemo postojati”, prisjećajući se koliko se u djetinjstvu borio da ga ljudi razumiju. Istodobno je isticao i “superiornost pisane riječi“, smatrajući da „pisani oblik prikriva nedostatke usmenog izražavanja”. Njegova supruga, Ute Habermas-Wesselhoeft, preminula je prošle godine. Par je imao troje djece: Tilmanna, Judith te Rebekku, koja je umrla 2023. godine.
