Američke snage napale su vojne objekte na otoku Kharg u blizini iranske obale, a američki predsjednik Donald Trump upozorio je da bi tamošnji veliki naftni terminal također mogao biti napadnut ako Teheran nastavi blokirati Hormuški tjesnac.
Iranske vlasti odgovorile su obećanjem da će ciljati na naftnu infrastrukturu povezanu sa SAD-om u Perzijskom zaljevu ako se to dogodi.
Maleni otok odgovoran je za preradu oko 90% iranske sirove nafte za izvoz i ostao je netaknut tijekom prva dva tjedna američkog i izraelskog rata protiv zemlje, što je dovelo do skoka cijena nafte u cijelom svijetu.
U petak je Trump objavio da SAD ima “potpuno izbrisao svaki vojni cilj na iranskom krunskom dragulju, otoku Kharg.” Predsjednik je ustvrdio da ovaj put nije gađao naftnu infrastrukturu, ali je upozorio na to “Ako Iran ili bilo tko drugi učini bilo što da ometa slobodan i siguran prolaz brodova kroz Hormuški tjesnac, odmah ću ponovno razmotriti ovu odluku.”
Prema američkoj vojsci, pogođeno je više od 90 ciljeva na otoku Kharg, uključujući pomorska skladišta mina, skladišta projektila i druga vojna mjesta.
Međutim, iranski državni mediji izvijestili su o 15 eksplozija na otoku, a udari su bili usmjereni na sustave protuzračne obrane, pomorsku bazu, kontrolni toranj zračne luke i hangar za helikoptere. Naftni terminal ostaje nepromijenjen, naglašava se.
U subotu je Trump ponovio svoju prijetnju, rekavši to za NBC News “Možda ćemo ga (otok Kharg) posjetiti još nekoliko puta samo radi zabave.”
Ključ iranskog gospodarstva
Napad na naftna postrojenja predstavljao bi veliku eskalaciju. Unatoč veličini od samo 20 četvornih kilometara, otok Kharg igra ključnu ulogu u iranskom gospodarstvu, upravljajući gotovo svim izvozom sirove nafte iz zemlje. Ovi udari prijete još većim produbljenjem globalne energetske krize budući da, prema Reutersu, Iran isporučuje oko 4,5 posto svjetske nafte.
Naftni terminal nalazi se na izdanku koralja, oko 25 kilometara (15 milja) od obale. Izgradila ga je američka tvrtka Amoco prije nego što je Islamska revolucija 1979. zabila veliki klin između SAD-a i Irana. Lokacija je odabrana jer su plitke vode uz obalu zemlje otežavale velikim tankerima ulazak u luke na kopnu.
Cjevovodi isporučuju sirovu naftu s naftnih polja diljem Irana na otok Kharg, koji se u javnosti često naziva “zabranjeni otok” zbog stroge sigurnosti oko njega.
Satelitske slike pokazuju da terminal na otoku radi danonoćno tijekom sukoba dok Iran nastavlja slati naftu u Kinu, unatoč zatvaranju Hormuškog tjesnaca za plovila iz većine drugih zemalja.
Iran je nekoć izvozio 1,5 milijuna barela dnevno. Međutim, zbog sankcija, isporuke su porasle uoči američkog i izraelskog napada. Počela je izvoziti više od 2 milijuna barela dnevno, a ponekad su količine dosegle 3,7 milijuna barela, prema podacima trgovinskog analitičara Kplera.
Na otoku Kharg nalazi se i skladište nafte s procijenjenim kapacitetom od 30 milijuna litara, koje je trenutno popunjeno oko 60%, rekao je Kpler.
Teheran upozorava na odmazdu
Nakon napada u petak, Korpus čuvara islamske revolucije (IRGC) obećao je postaviti infrastrukturu za naftu i plin u Zaljevu “u plamenu” ako budu pogođena energetska mjesta na otoku Kharg.
U subotu je to rekao iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi za MS Now “Naše oružane snage već su izjavile da će uzvratiti ako naša naftna i energetska infrastruktura bude napadnuta. Napast će bilo koje energetsko postrojenje u regiji koje pripada ili je djelomično u vlasništvu američke tvrtke.”
Je li moguća američka kopnena operacija?
Napadi na otok Kharg također će vjerojatno zakomplicirati Trumpove planove da postavi prijateljsku vladu na vlast u Iranu kako bi imala koristi od njegovog naftnog sektora, kao što SAD radi u Caracasu od otmice venezuelanskog predsjednika Nicolasa Madura početkom siječnja.
Posljednjih su se dana pojavile glasine da Washington priprema kopnenu operaciju zauzimanja energetske infrastrukture na otoku, potaknute najavom da će postrojba američkih marinaca za brzi odgovor od oko 2500 vojnika biti raspoređena na Bliski istok.
Američki predsjednik rekao je za Fox News da su čizme na zemlji bile “jedna od toliko različitih stvari” smatra njegova uprava. “Nije visoko na popisu, ali je jedna od toliko različitih stvari i mogu se predomisliti za nekoliko sekundi,” rekao je.
Trump je prvi put govorio o zauzimanju otoka Kharg 1988. “Bio bih oštar prema Iranu. Tukli su nas psihički, čineći da izgledamo kao gomila budala. Jedan metak ispaljen u jednog od naših ljudi ili brodova, i napravio bih brojku na otoku Kharg. Otišao bih i uzeo ga,” rekao je tada.
Vojni stručnjaci upozoravali su da bi kopnena operacija bila iznimno riskantna stvar. Čak i ako američki marinci uspiju zauzeti otok, njegovo zadržavanje bilo bi problematično zbog njegove blizine kopnu i njegove ravne površine, koja ne bi pružala gotovo nikakav zaklon od iranskih bespilotnih letjelica, projektila ili topništva.
