Ne treba biti posebni stručnjak za zaključiti kako će pokrenuti američko-izraelski rat protiv Irana, koji se proširio bliskoistočnom regijom i doveo do neviđenih poteškoća u globalnoj opskrbi naftom, a time i do ubrzanog rasta njezinih cijena već dva tjedna za redom – prije ili kasnije dovesti do povećanja cijena troškova života općenito. Između ostalog, a to obične ljude najviše zanima, i cijena hrane. Jer ne moramo svi voziti automobile, ali svi moramo jesti. Od poskupljenja, još bi samo gore bile nestašice hrane.
O ovoj temi, mogućem rastu cijena u supermarketima u kontekstu spomenutog rata piše i medij POLITICO.
Trgovci kažu kako su odlučni da neće prenijeti rastuće troškove goriva i gnojiva na potrošače. Ali ako Teheran nastavi s učinkovitim zatvaranjem Hormuškog tjesnaca – ključnog kanala za opskrbu fosilnim gorivima i gnojivima – bol će se neizbježno proširiti, upozoravaju analitičari.
„Prvo su to više cijene energije i gnojiva, što će zatim imati domino učinak na cijene prijevoza i hrane, a na kraju će završiti i u supermarketima“, rekao je Carsten Brzeski, glavni ekonomist u ING Germany.
Cijene nafte i plina i dalje rastu usprkos rekordnom oslobađanju globalnih rezervi nafte. Situacija je potaknula zemlje, uključujući Italiju, Austriju i Slovačku, da pozovu Europsku komisiju da poduzme hitne mjere za rješavanje eskalirajuće krize. Troškovi energije izravno utječu na cijene gnojiva – a da ne spominjemo da je Hormuški tjesnac ključni trgovački plovni put i za gorivo i za gnojivo. Prenosi oko petine svjetskih zaliha nafte, značajne količine prirodnog plina i otprilike trećinu globalnih sirovina za gnojiva, uključujući amonijak i dušik.
Poljoprivrednici – koji se već suočavaju s niskim maržama i bijesni su zbog trgovinske agende EU-a – pripremaju se osjetiti najveći teret bilo kakvih cjenovnih šokova.
„Kada troškovi proizvodnje porastu, poljoprivrednici su prvi koji ih apsorbiraju, a ti se troškovi gotovo nikada u potpunosti ne prenose na potrošačke cijene“, rekao je talijanski poljoprivredni lobi Coldiretti u izjavi.
Hoće li potrošači osjetiti posljedice ovisi o tome koliko dugo će sukob trajati. Konačne cijene koje će europski kupci vidjeti na policama trgovina oblikovane su složenom mrežom troškova koji se protežu kroz cijeli lanac opskrbe hranom – od poljoprivrednika do pogona za preradu, logistike i prijevoza – povećavajući troškove u svakoj fazi. Pokreću ih različiti čimbenici, ne samo šokovi iz rata u Iranu, već i utjecaj rata u Ukrajini i ekstremni vremenski događaji koji remete žetvu.
AŽURIRANO: 17. dan rata: Trump zaprijetio NATO-u ‘vrlo lošom budućnošću’; u Francuskoj nestašica projektila za Rafale
Trgovci se zasad drže, ali Europa se suočava sa sličnim scenarijem kao 2022, s COVID-om
Ako rat uskoro završi i Hormuški tjesnac se otvori do kraja ožujka, potrošači i poljoprivrednici će i dalje osjećati poteškoće, ali učinak bi trebao biti kratkotrajan i “upravljiv”, dodao je Brzeski.
Trgovci zasad pokušavaju zadržati konkurentnost. Lidl Belgija trenutno ne planira povećati cijene, ali “ostat će agilan i spreman brzo djelovati u bilo kojem trenutku ako bude potrebno”, prema riječima glasnogovornika trgovačkog lanca.
„Trenutno se ne očekuje da će Lidl biti pogođen velikim uskim grlima u opskrbi, što će nam omogućiti da nastavimo nuditi naše niske cijene“, dodali su.
U Španjolskoj su također maloprodajni distributeri rekli vladi da “cijene općenito, uključujući cijene hrane, nisu pogođene”, rekao je ministar financija Carlos Cuerpo u intervjuu za emiter RTVE u petak. Madrid ipak priprema paket pomoći kako bi ublažio utjecaj rata s Iranom na sektore koje su najviše pogodile cijene goriva, uključujući poljoprivredni sektor, dodao je Cuerpo.
Još jedan čimbenik koji sprječava nagli porast cijena, barem privremeno: Kako počinje proljetno razdoblje primjene gnojiva, većina poljoprivrednika već se opskrbila onim što će im trebati za ovu sezonu. Ipak, poljoprivredni lobiji diljem Europe, uključujući Irsku i Italiju, oglasili su uzbunu, pozivajući vlade na djelovanje. Poljoprivredni lobi Coldiretti poziva na “hitne mjere za zaštitu poljoprivrednih poduzeća i obitelji”.
Ako se rat oduži, “baš kao što se prvo dogodilo s COVID-om, a zatim i s energetskom krizom izazvanom ruskom agresijom protiv Ukrajine, cijene hrane također će biti osuđene na rast”, rekao je glasnogovornik Coldirettija.
Europa se suočava sa sličnim scenarijem kao 2022., rekao je Brzeski, iako ne toliko ozbiljnim – još.
„Ne moramo se potpuno ‘odreći rizika’ ni kod jednog važnog dobavljača energije“, rekao je, misleći na Rusiju. „Ali ipak će mehanizmi biti vrlo slični.“
‘Epski bijes’ ili epski promašaj? Izlazak SAD-a iz rata s Iranom je neizbježan. Štete goleme, posljedice dugoročne
