Bivši ministar obrane Ante Kotromanović gostovao je u emisiji RTL Danas, gdje je komentirao prvih 17 dana rata na Bliskom istoku i američku politiku predsjednika Donalda Trumpa. Kotromanović je istaknuo kako Trump traži od NATO-a da preuzme veću ulogu u zaštiti Hormuškog tjesnaca, prijeteći riječima ‘bit e to loše za budućnost NATO-a’.
“Predsjednik Trump prijeti svima, osim, zanimljivo, Rusiji i Sjevernoj Koreji. Mislim da se NATO neće raspasti i da SAD neće izaći iz saveza, što bi bio ogroman potez koji bi razdrmao transatlantske veze”, počeo je Kotromanović. Dodao je i kako europski čelnici odbijaju Trumpove inicijative jer ne postoji jasan cilj ili izlazna strategija:
“Normalno da se nikome ne da ratovati za nešto što nema ni jasan cilj, ni jasnu viziju“, rekao je.
Rat bez izlazne strategije
Komentirajući Trumpovu ulogu u sukobu, bivši ministar obrane smatra da je američki predsjednik ušao u rat bez jasne vizije i strategije: “Ono što mene brine je mogućnost daljnjih udara na infrastrukturu, osobito energetske objekte, ali oni nisu uništili ključni republikanski duh u Iranu. Teško je slomiti duh jednog naroda ako se on hoće boriti,” rekao je Kotromanović.
Na pitanje o izlaznoj strategiji, dodao je: “To treba pitati premijera Netanyahua. Jasno mi je zašto Izrael to radi, ali nije mi jasan interes SAD-a u pokretanju ozbiljnog sukoba koji može prerasti u nešto puno veće.” Kotromanović je komentirao i najnoviju kontroverzu u regiji – kinesku raketu integriranu na srpskim MIG-29. Bivši ministar je smirio tenzije:
“Mislim da Hrvatska nema razloga za strah. Mi smo članica NATO-a i EU, a svaka ovakva akvizicija udaljava Srbiju od Europske unije. Mi na to možemo bez problema odgovoriti. U postupku smo nabave HIMARS-a i raketa dometa 300 km kojima možemo tretirati i Beograd ako hoćete, a naši Rafale mogu koristiti rakete Storm Shadow, vrlo učinkovite u Ukrajini.”
Komentirao sukob Milanovića i Anušića
Potom je dodao: “Vučić ima sada lokalne i parlamentarne izbore do kraja godine. Ako on gubi izbore, gubi i glavu. Ono što bih ja volio je zamoliti naše političare da se ne bavimo s Vučićem. Mi smo ipak dimenzija više, klasa više. Da ne komentiramo sve to skupa tamo. Službe trebaju pratiti što se događa u Beogradu, ali njega i njegove trabante treba pustiti da pričaju što hoće.”
Dodao je da je srbijanska politika kupnje oružja rezultat unutarnjih prilika i nadolazećih izbora, te da Hrvatska treba imati jasnu politiku u Bruxellesu, ali javno komentiranje preko medija nazvao je ‘besmislenim’. Potom se osvrnuo na sukob između predsjednika Zorana Milanovića i ministra obrane Ivana Anušića, vezano za broj vojnika u Hrvatskoj.
Istaknuo je kako su ti podaci javni: “Od 2004. godine, kroz Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga, takvi se podaci redovito objavljuju. Čak i Srbija, član OESS-a, ima pristup tim informacijama. To nisu klasificirani podaci, ali i Ministarstvo obrane može to promijeniti ako želi”.
