Sukob na Bliskom istoku ulazi u treći tjedan, a kraj se i dalje ne nazire. Zračni udari između suprotstavljenih strana nastavljaju se gotovo svakodnevno, dok Sjedinjene Američke Države traže međunarodnu pomoć za osiguravanje plovidbe kroz strateški važan Hormuški tjesnac. No dio saveznika odbija sudjelovanje u toj inicijativi, a analitičari upozoravaju da bi rat mogao potrajati još tjednima ili čak mjesecima. O mogućim scenarijima raspravljali su stručnjaci u emisiji ‘Otvoreno‘.
U emisiji ‘Otvoreno’ o razvoju sukoba govorili su prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila sa Sveučilišta VERN, prof. dr. sc. Goran Bandov sa Sveučilišta u Zagrebu te politički analitičar Denis Avdagić. Cvrtila je upozorio da je u ovom trenutku iznimno teško procijeniti kada bi sukob mogao završiti.
“U ovom trenutku teško je reći gdje bi mogao biti kraj. Možda postoje neki elementi koji nas upućuju kada bi se eventualno moglo doći do nekog završetka, ali i to je sada teško definirati”, rekao je.
Sukob bi mogao trajati dulje od šest tjedana
Jedan od pokazatelja koji se može analizirati jest tempo korištenja vojne opreme: “Jedan od dobrih elemenata za analizu je količina naoružanja, odnosno ispaljenih raketa dnevno – koliko zapravo napadači, SAD i Izrael, mogu izdržati u ovoj dinamici. Vojne procjene govore između četiri i šest tjedana“, istaknuo je. Prema nekim analizama, sukob bi mogao trajati i dulje.
“Postoje procjene da bi to moglo trajati i do dva mjeseca. Međutim, sada smo već u fazi kada, osim onoga što promatramo na bojnom polju, moramo pratiti i političke procese”, naglasio je Cvrtila. Prema njegovim riječima, politički i gospodarski pritisci igraju veliku ulogu u razvoju situacije: “S jedne strane imamo zahtjev predsjednika Donalda Trumpa prema saveznicima da pomognu u otvaranju Hormuškog tjesnaca, a s druge strane snažan pritisak velikih ekonomija i najvećih potrošača nafte i plina s Bliskog istoka da se situacija dovede u predvidive okvire”, objasnio je.
Cvrtila je istaknuo da je iz izjava američke administracije teško zaključiti kada bi sukob mogao završiti: “Ako slušamo što govori predsjednik Trump i njegova administracija, teško je procijeniti kada bi sve moglo završiti. Ako doslovno čitamo njegove riječi, ispada da je rat već gotov jer je rekao da više nema što bombardirati, da su sve srušili”, rekao je.
Sukob bi se mogao proširiti na druge države
No upozorio je da i dalje ostaje otvoreno pitanje stvarnih ciljeva operacije: “Pitanje je koji je strateški cilj i što se postiže ovakvim bombardiranjem. Također, kakva će biti situacija kada se zaustavi vojni dio, prije svega u Iranu, ali i u cijeloj regiji.” Posebnu zabrinutost izaziva mogućnost širenja sukoba: “Iran je očito u svoj odgovor uključio i druge aktere, ne samo one koji su ga napali nego i neke zaljevske države. Neke od njih imaju dobre odnose s Iranom ili su ih nedavno obnovile, poput Saudijske Arabije, a sada su postale žrtve. To otvara novo poglavlje nestabilnosti na Bliskom istoku“, rekao je Cvrtila.
Govoreći o vojnim kapacitetima Irana, naglasio je da je teško procijeniti kolike su stvarne zalihe oružja: “U svakom ratu imate ratovanje naoružanjem i ratovanje riječima. Teško je procijeniti koliko Iran ima raketa. Zna se da su razvili više generacija raketnih sustava”, rekao je. Dodao je da Iran raspolaže i naprednim bespilotnim letjelicama: “Razvili su bespilotne letjelice koje su vrlo ubojite i koje je iznimno teško zaustaviti.” Prema njegovoj procjeni, Iran vrlo pažljivo upravlja svojim zalihama: “Ako pogledamo koliko su raketa ispalili u posljednja dva tjedna, vidi se da ih ne troše neracionalno. Očito vode računa o zalihama kako bi mogli djelovati dugoročno.”
Zaključio je da Teheranu zapravo odgovara dugotrajniji sukob: “Njihov interes je da sukob traje što dulje jer se tada mijenjaju međunarodne okolnosti i raste politički pritisak”, rekao je.
Trumpova strategija pritiska
Politički analitičar Denis Avdagić komentirao je zahtjev američkog predsjednika Donalda Trumpa da saveznici sudjeluju u osiguravanju plovidbe kroz Hormuški tjesnac: “Vjerujem da oko sebe ima savjetnike koji su mu mogli unaprijed reći da je to nešto što se neće dogoditi, što je ‘no go’, kako bi rekli američkim rječnikom”, rekao je. Prema njegovu mišljenju, riječ je o taktici pritiska: “On to često radi na sličan način. Ne možemo isključiti mogućnost da je ovo bila metoda pritiska ili priprema za drugu fazu.”
Dodao je da je trenutačno teško očekivati šire međunarodno sudjelovanje: “U ovom trenutku je nemoguće očekivati sudjelovanje drugih, a bit će teško i u toj drugoj fazi. Ovo je zapravo priprema terena da se kasnije ponovno zatraži sudjelovanje drugih država.”
Profesor Goran Bandov smatra da odbijanje pojedinih saveznika da se uključe u pomorsku koaliciju ne znači izravno odbijanje suradnje: “Ako gledamo diplomatski, ja to ne vidim kao odbijanje nego kao pokušaj da se pronađe drugi način rješavanja problema”, rekao je. Naglasio je da mnoge države pozivaju na diplomatsko rješenje: “Vidimo da europski saveznici, ali i Japan i Australija, zagovaraju diplomatski pristup.”
Kina poziva na diplomatsko rješenje
Slične poruke dolaze i od drugih važnih međunarodnih aktera: “Primjerice Kina, koja je među najzainteresiranijima da se osigura prolaz kroz Hormuški tjesnac zbog transporta nafte, također poziva na diplomatsko rješenje.” Bandov smatra da trenutačno ne postoji politička volja za vojnu intervenciju: “Očigledno ne postoji volja za vojno rješavanje situacije, ali postoji snažna volja za diplomatski pristup i pregovore.”
Dodao je da su već pokrenuti razgovori s iranskim predstavnicima: “Cijeli niz država već vodi razgovore s Iranom kako bi osigurao prolaz kroz to područje.” Prema nekim informacijama, pojedine zemlje ipak uspijevaju osigurati prolazak: “Ako su informacije točne, neke kompanije mogu prolaziti. Spominju se primjerice Indija i neke druge zemlje koje Iran smatra neutralnima.”
Cvrtila je komentirao i stav njemačkog kancelara Friedricha Merza, koji je jasno poručio da “ovaj rat nije stvar NATO-a”: “Ako usporedimo odgovore europskih država na američke zahtjeve, kancelar Merz bio je najjasniji i rekao je točno ono što jest”, rekao je. Naglasio je da NATO nije obvezan sudjelovati u takvim operacijama: “NATO je obrambeni savez i u ovom trenutku ne postoji ništa što bi automatski obvezalo članice da pomognu Sjedinjenim Američkim Državama.”
Moguća nova faza sukoba
Ipak, saveznici su politički podržali određene aktivnosti: “Isticali su karakter iranskog režima i poručivali da takav režim ne bi trebao ostati na povijesnoj sceni.” Cvrtila smatra da je zatvaranje Hormuškog tjesnaca bilo očekivano.
“Svaki je mogao predvidjeti da će, ako dođe do napada, Iran pokušati zatvoriti Hormuški tjesnac. I da ćemo se naći u situaciji kakvu danas imamo.” U sljedećoj fazi moguće je i ograničeno uključivanje europskih država: “Europske države bi se mogle uključiti, primjerice kroz humanitarno razminiranje minolovcima, slično kao u iračko-iranskom ratu.”
Spomenuo je i mogućnost aranžmana sličnog onome na Crnom moru.
