Moćna sila koja prijeti Zapadu: Treća najmoćnija svjetska mornarica prijeti, ali ima problem

Ruska mornarica ove će godine dobiti oko 50 brodova različitih klasa, u usporedbi s 32 prošle godine, objavio je to u lipnju ruski zamjenik ministra industrije i trgovine Viktor Jevtuhov. Najava nabavke novih brodova došla je usred rusko-ukrajinskog sukoba u kojem su ukrajinske snage uništile i onesposobile nekoliko brodova ruske mornarice. Jevtuhov je otkrio planove za proširenje mornarice u intervjuu za ruski državni kanal Zvezda TV. Sveukupno, prema podacima Ministarstva industrije i trgovine, tamošnja mornarica u posljednjem desetljeću isporučila je 40 brodova i 24 podmornice.

Prošle godine mornarica je dobila tri podmornice: ‘Car Aleksandar III’ na nuklearni pogon klase Borei-A; ‘Krasnojarsk’ na nuklearni pogon klase Jasen i ‘Mozhajsk’ klase Kilo. Služba je također zaprimila od vojne industrije sedam površinskih brodova: fregatu ‘Admiral Golovko’; korvete ‘Merkuri’ i ‘Rezki’; brodovi s projektilima Ciklone i Naro-Fominsk; minolovac ‘Lev Černavin’ i popravljenu fregatu ‘Neustrašimi’. Prema Pavelu Luzinu, stručnjaku za obranu Rusije u istraživačkom centru za analizu europske politike u Washingtonu, ruska mornarica će do kraja godine dobiti četiri podmornice i 12 površinskih brodova, uz kolekciju pomoćnih plovila kao što su tegljači, brodovi za rasuti teret, plovila za obuku, hidrografiju, spašavanje i opskrbu te druge male brodove.

Vojni analitičari smatraju da Rusija posjeduje treću najmoćniju ratnu mornaricu nakon SAD-a i Kine te da raspolaže impresivnom flotom nuklearnih podmornica opremljenih balističkim projektilima. U pomorskim vježbama u srpnju ove godine sudjelovalo je 300 brodova i 20 000 vojnika i ostalog vojnog osoblja, podmornice i prateća plovila, oko 50 zrakoplova te više od 200 vojnih jedinica i posebne opreme.

🇷🇺🚨‼️ The Russian Navy has initiated scheduled drills involving the Baltic, Northern, and Pacific fleets, as well as the Caspian flotilla.

The exercises include approximately 300 surface ships, boats, submarines, and support vessels; up to 50 aircraft; over 200 units of… pic.twitter.com/9fajVTp8AO

— TabZ (@TabZLIVE) July 30, 2024

Što su ciljevi ruske mornarice?

Rusija je uvježbala svoju mornaricu da gađa lokacije duboko u Europi projektilima koji mogu nositi nuklearne bojeve glave u potencijalnom sukobu s NATO-om, pokazuju to tajni dokumenti koje su vidjeli novinari Financial Timesa. Karte ciljeva duboko u Europi, poput zapadne obale Francuske i lučkog grada Barrow-in-Furness u Ujedinjenom Kraljevstvu detaljno su prikazane u prezentaciji za časnike, koja je izrađena prije ruske invazije na Ukrajinu, piše FT.

Financial Times ranije je pisao o podacima iz 29 tajnih ruskih vojnih dosjea, iz kojih proizlazi da su Rusi vježbali korištenje taktičkog nuklearnog oružja u ranim fazama sukoba s velikom svjetskom silom. Najnovija otkrića iz istog seta dokumenata pokazuju kako Rusija zamišlja sukob sa Zapadom koji će izaći daleko izvan njezine neposredne granice s NATO-om. U dokumentima navodno stoji da Rusija planira seriju silovitih udara diljem zapadne Europe.

Dokumenti navode kako su ciljevi ruske baltičke flote uglavnom u Norveškoj i Njemačkoj – uključujući pomorsku bazu u Bergenu, kao i radarske lokacije i objekti specijalnih snaga. Ruska Sjeverna flota navodno bi trebala ciljati obrambeno-industrijske ciljeve, poput podmorničkog brodogradilišta u Barrow-in-Furnessu u sjeverozapadnoj Engleskoj. Prezentacija napada također ilustrira kako bi se ruska doktrina mogla primijeniti u mogućim ratovima u Crnom moru, Kaspijskom jezeru i Pacifiku. Scenariji uključuju ratove sa sadašnjim saveznicima, poput Kine, Irana, Azerbajdžana i Sjeverne Koreje.

Ponos ruske flote – ‘Nahimov’

Teška nuklearna raketna krstarica “Admiral Nahimov” impozantan je ratni brod porinut 1986. godine. Do 1992. godine zvao se “Kalinjin”, a onda je preimenovan u današnje naziv – “Admiral Nahimov”. Dužina ovog broda iznosi 251 metara, a širina 28,5 metara.

U razdoblju od 1980. do 1998. godine u sastav sovjetske, a potom i ruske vojno-morske flote, ušle su ukupno četiri teške nuklearne raketne krstarice projekta ‘1144 Orlan’. Prvo je u operativnu funckiju ušao “Kirov (1980. godine), a potom “Admiral Lazarev”, “Admiral Nahimov” (“Kalinjin”), dok je posljednji iz ove serije, “Petar Veliki” ušao u pomorske jedinice u proljeće 1998. godine, piše Russia Beyond. U sovjetskoj vojno-morskoj floti brodovi projekta 1144 Orlan (u tu skupinu pripada i “Admiral Nahimov”) bili su udarni brodovi takozvane ”grupe površinskih brodova”, koja u mirno vrijeme promatra aktivnosti mornarica iz država NATO-a, a posebno američke mornarice.

U slučaju početka rata takve grupe su trebale nanijeti iznenadni i devastirajući udar po neprijateljskim snagama sastavljenim od površinskih borbenih brodova. Impresivne dimenzije, snažna zaštita, kao i vrlo dobro izbalansirano udarno i obrambeno naoružanje, dali su Amerikancima povoda da ove brodove nazovu “atomskim borbenim krstaricama s raketnim naoružanjem” (BCGN – Battlecruiser Carrying Guided Missiles, Nuclear-Powered) ili samo “raketnim borbenim brodovima”.

(Foto broda “Admiral Nahimov” na Guliveru, nemam Guliver)

Nosač zrakoplova ‘Admiral Kuznjecov’

Riječ je o najvećem brod koji je projektiran u SSSR-u i Rusiji, njegova istisnina iznosi 61 390 tona. Trenutačno je jedini ruski nosač zrakoplova koji štiti pomorske interese ove zemlje u svjetskim oceanima. Ovaj brod je opremljen ozbiljnom količinom različitog naoružanja, koje je karakteristično za brodove poput raketne krstarice.

U njegovom naoružanju se nalazi dvanaest protubrodskih raketnih lansera s raketama tipa P-700 “Granit”, zatim sustav protuzračne obrane “Kinžal” (192 rakete kratkog dometa u 24 lansirne jedinice), osam modula s protuzračnim, hibridnim topovsko-raketnim sustavima “Kortik”, kao i raketni sustav “Udav-1M”, namijenjen borbi protiv neprijateljskih podmornica i torpeda, sa 60 raketa. Ovo respektabilno naoružanje ne dopušta neprijatelju da se uopće i približi nosaču zrakoplova, piše Russia Beyond.

Ovaj brod je 2016. sudjelovao u ruskoj protuterorističkoj operaciji u Siriji.

(Foto broda na Guliveru, nemam Guliver)

Teška nuklearna raketna krstarica “Petar Veliki”

Najveći ratni brod na svijetu impozantnih je dimenzija. Puni deplasman iznosi 25 000 tona, brod je dugačak 251 metara, a visok 59 metara – kao neboder od 20 katova. Energija koju zajedno stvaraju dva nuklearna reaktora bila bi dovoljna za cijeli jedan grad od 200 000 stanovnika. “Petar Veliki” bez punjenja gorivom može 50 puta obići planet. Duljina svih hodnika na brodu iznosi preko 20 km. Brod razvija maksimalnu brzinu od 32 čvora.

Za 2019. i 2020. godinu planirana je obimna modernizacija “Petra Velikog” i zamjena njegovog udarnog naoružanja. Krstarica će dobiti nove univerzalne lansere za krstareće rakete “Kalibr”, “Oniks” i hiperzvučni “Cirkon”.

(Foto broda na Guliveru, nemam Guliver)

Rusi započeli nove vojne vježbe na neočekivanim lokacijama: Putin je počeo prijetiti