Hrvati, po svemu sudećem, ne žive tako loše. Možda jedan od najboljih dokaza za to nalazi se u analizi otpadnih voda Zagreba i Splita koja je pokazala kako njezini stanovnici konzumiraju kokain i ketamin te da su te droge sve više prisutne.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je podatke europskog istraživanja SCORE napravljenog u suradnji s Europskom agencijom za drogu (EUDA), pri čemu su obuhvatili 115 gradova u 25 zemalja EU-a te Norvešku i Tursku. Uzorci otpadnih voda prikupljeni su tijekom jednog tjedna između ožujka i svibnja 2025. godine.
Prosječna razina urinarnih metabolita kokaina u Zagrebu 2025. iznosila je 568,54 mg na 1000 stanovnika dnevno, što predstavlja lagani pad u odnosu na prošlu godinu. U istraživanje je, osim Zagreba, sudjelovao i Split, te je tamo zabilježen porast s 232,99 mg na 308,26 mg. Potrošnja kanabisa je, primjerice, u rastu u Splitu, dok je pak u Zagrebu zabilježen lagan pad. Prosječna razina urinarnog amfetamina u Zagrebu je u laganom porastu od prošle godine i bilježi 104.53 mg na 1000 stanovnika dnevno, dok za Split nema podataka. Potrošnja ketamina u Zagrebu bilježi 3 mg/1000 stanovnika dnevno što je znakovit porast od prošle godine kad potrošnja nije bila zabilježena. U Splitu je pak došlo do laganog pada potrošnje te bilježe 3,35 mg.
Riječi stručnjaka
Za analizu ovih podataka kontaktirali smo kriminalistu Željka Cvrtilu, te ga upitali za komentar. “Očito se drogiraju. To za kokain me ne iznenađuje. Stalno je u porastu jer je sve priuštivija građanima. Njezina cijena se nije mijenjala, iznosi oko 100 eura ovisno o čistoći. Priuštivija je nego kad su plaće bile 1000 eura”, kazao je. Osvrnuo se i na pad potrošnje MDMA droge, navodeći kako se očito pojavljuju droge koje su na drugoj bazi. “PU Zagrebačka izvijestila je da ima povećanje slučajeva s drogom, što ide jedno s drugime”, dodao je Cvrtila.
Policijska uprava zagrebačka objavila je podatke o sigurnosti za 2025. godinu, te zaplijenili gotovo dvije tisuće različitih vrsta droga i predmeta povezanih s drogom. Najviše se odnosi na marihuanu, koja čini više od 60 posto svih zapljena. Slijede amfetamin i kokain dok su u manjoj mjeri zabilježene i druge droge poput MDMA-a, hašiša i heroina.
Kaznena djela vezana za zlouporabu droga skočila su na 235 slučajeva, što je čak 76,7 posto više nego godinu prije. Na području Zagreba provedeno je i 1738 zapljena droge, deset posto više nego 2024., što čini čak 91 posto svih zapljena na razini Policijske uprave zagrebačke. Najčešće zaplijenjena droga i dalje je konoplja, s 1180 broja zapljena, što čini gotovo 62 posto svih zapljena. Slijede amfetamin s 223 zapljene, kokain sa 177, te MDMA i derivati sa 66 slučajeva oduzimanja. Tijekom akcija policija je zaplijenila više od 464 kilograma marihuane, više od 69 kilograma amfetamina i više od 21 kilogram kokaina.
