Kraj jedne ere, tako se u europskim krugovima komentira odlazak Laure Kovesi s pozicije glavne europske tužiteljice. U očima hrvatske javnosti Kovesi je, odrađujući svoj mandat, ostavila vrlo pozitivan dojam i profilirala se kao beskompromisni borac protiv korupcije, pod čijom su palicom padali čak i ministri. Najpoznatiji njezin slučaj u našoj zemlji ostaje onaj bivše ministrice regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijele Žalac, koja već neko vrijeme boravi u požeškom zatvoru. Tužiteljicu Kovesi svakako će pamtiti i premijer Andrej Plenković, koji s njom nije bio u idiličnim odnosima, štoviše, ozbiljno su se i javno sukobili zbog nadležnosti u slučaju ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek. Kovesi je tako uspjela srušiti Plenkovićevu prijateljicu Žalac, ali nije njegovu najbližu suradnicu Obuljen.
Koga će rušiti i čime će se točno baviti novi glavni europski tužitelj, Nijemac Andres Ritter, pitanje je na koje vladajući zasad ne nude odgovor, no potvrđuju kako ih očekuje period neizvjesnosti. Ritter, čije su imenovanje početkom ožujka potvrdili Savjet EU-a i Europski parlament, dužnost preuzima prvog dana studenoga ove godine, kada istječe sedmogodišnji mandat rumunjske tužiteljice Kovesi.
Upućeni kažu kako je on tužitelj s puno utakmica u nogama pa podsjećaju da je obnašao dužnost zamjenika glavnog europskog tužitelja. Zanat je pekao i na čelu tužiteljstva u Rostocku pa se očekuje da će svoj sedmogodišnji mandat odraditi jednako profesionalno kao i Kovesi, koja još nije sigurna gdje će nastaviti karijeru. Političke ambicije i mogućnost kandidature na predsjedničkim izborima, o čemu se u Rumunjskoj spekuliralo, već je odbacila pa se nagađa da bi kao jedno od najprepoznatljivijih imena u borbi protiv korupcije karijeru mogla nastaviti u visokim međunarodnim pravosudnim tijelima.
Još učinkovitiji
Kamo će Kovesi, za hrvatsku je javnost manje važno od onoga što se očekuje od Rittera. Oni koji su ga imali prilike upoznati kažu kako od njega ne treba očekivati nikakva popuštanja. Upravo suprotno, svojoj će dužnosti pristupiti kao profesionalac fokusiran ponajprije na financijske prevare.
Ritter je godinama bio zamjenik i desna ruka tužiteljice Kovesi s kojom je gradio sustav pa upućeni kažu kako je njegov dolazak jamstvo da će se sve istrage pokrenute u Hrvatskoj privesti kraju. Od njega ne treba očekivati revoluciju, ali treba konsolidaciju, smatra naša dobro upućena sugovornica iz Bruxellesa, navodeći da je novi glavni europski tužitelj tehnokrat sklon podacima i tablicama pa bi mogao biti još učinkovitiji u otkrivanju složenih financijskih malverzacija u Hrvatskoj.
Za razliku od Kovesi, Ritter se nerado medijski eksponira, a tako će ostati i kada preuzme njenu poziciju. Promjena ne bi trebalo biti ni u hrvatskom uredu europskog tužitelja, Tamara Laptoš ostaje glavna hrvatska predstavnica u Kolegiju EPPO-a u Luksemburgu, što nije neobično kada se zna da joj je još u lipnju 2024. mandat produljen do konca lipnja 2029. Kad je riječ o tužiteljima iz zagrebačkog ureda koji rade na terenu, većina ih je nedavno dobila nove mandate od Kovesi, što im omogućuje nastavak rada na složenim istragama i nakon njezina odlaska. Umjesto da smjenjuje, Ritter bi u Hrvatskoj mogao povećati broj delegiranih tužitelja koji bi se, baš poput svojih europskih kolega, u njegovu mandatu posebice trebali usredotočiti na prekogranične kružne prevare s PDV-om. Naša zemlja već je uključena u velike akcije tog tima, što potvrđuje akcija “Emily” koja istražuje utaju PDV-a veću od sto milijuna eura u trgovini luksuznim vozilima.
Poseban fokus
Znajući da Hrvatska povlači pozamašna sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost, od Rittera treba očekivati rigorozan nadzor tih isplata jer se očekuje da će rizik od korupcije rasti do kraja ove godine, kada ujedno istječe rok za isplatu.
Diplomatski i u tišini, kako kažu upućeni, pristupat će istragama koje će nedvojbeno biti opsežne i tijekom njegova mandata usmjerene na visoke dužnosnike i donositelje odluka s obzirom na to da je Ritter i sam govorio da EPPO ne smije biti samo tijelo koje lovi sitne ribe. Nije, dakle, teško zaključiti da će mu pod lupom biti kadrovi s ovlastima za dodjelu bespovratnih sredstava, a poseban fokus bit će na ministarstvima koja upravljaju fondovima iz domene oporavka i otpornosti. Osim toga, Ritter će se vrlo vjerojatno baviti takozvanim enablerima, odnosno profesionalnim posrednicima među kojima su odvjetnici, računovođe i konzultanti koji smišljaju kompleksne sheme za pranje ili izvlačenje novca iz europskih projekata, jer smatra da je kažnjavanje pomagača krucijalno za razbijanje koruptivnih mreža. Korupcije ima i među uvoznicima i distributerima luksuzne robe koji sudjeluju u kružnim prevarama pa će se novi glavni europski tužitelj baviti i njima.
S obzirom na to da aktualna godina označava vrhunac isplata iz Fonda za oporavak i otpornost, Ritter će, kada je Hrvatska posrijedi, najveći dio resursa usmjeriti na provjeru jesu li ti projekti u našoj zemlji, posebice u sektoru digitalizacije i zelene tranzicije, uistinu provedeni ili je riječ o napuhanim fakturama. Istrage bi se trebale pojačati i u polju poticaja za poljoprivredu, kao i projekatima zbrinjavanja otpada te pročišćavanja voda, a baš su u tom sektoru u našoj zemlji ranije primijećeni visoki rizici. U odnosu na početno razdoblje EPPO-a i eru Laure Kovesi koja se oslanjala na prijave građana, Ritter se ne misli oslanjati isključivo na to već će biti usredotočen na proaktivne analize podataka pa će EPPO i preko vlastitih softverskih sustava promatrati podatke o javnoj nabavi i uspoređivati ih s poreznim podacima kako bi se otkrile anomalije i prije prijava.
U Hrvatskoj će u fokusu biti i zdravstvo, prije svega nabava medicinske opreme, naslućuje se iz EPPO-ova izvješća objavljenog prije nekoliko tjedana. U njemu se navodi da je taj sektor primaran nakon niza istraga visokog profila, u što su uključeni slučajevi podmićivanja i zloporabe položaja pri nabavi uređaja i medicinske opreme za bolnice na području Zagreba, Varaždina i Varaždinskih Toplica. Istrage su otvarane i u projektima pročistača i odlagališta otpada, a EPPO se bavio i provjerom zloporaba poticaja u domeni obnovljivih izvora energije.
Hladan suparnik
Upućeni kažu kako Ritterov dolazak za DORH i Ivana Turudića znači izlazak iz personaliziranog sukoba sa šeficom EPPO-a. Ritter je poznat kao taktičar i tehnokrat i svakako će vršiti pritisak na DORH kad je riječ o suradnji i nadležnosti, no ostaje činjenica da o tome odlučuje samo glavni državni odvjetnik Turudić, koji se pokazao kao iznimno transparentan tip i pravi čovjek na pravome mjestu te je već u prvoj godini mandata sa sebe skinuo stigmu HDZ-ova dečka jer je podjednako entuzijastično lovio i ribe iz bazena vladajuće stranke kao i one iz opozicijskog, ne libeći se udariti i na ministra zdravstva. Turudić može očekivati da će Ritter inzistirati na automatizmu, što znači da će, čim se utvrdi makar samo jedan euro štete za EU, slučaj preuzeti EPPO, pa bi se moglo očekivati i više postupaka pred Sudom EU-a, no Turudić s time nema problema. Štoviše, lako je moguće da kao diplomatičan tip postigne kompromis s novim tužiteljem s kojim će morati surađivati dvije godine, jer Turudiću mandat istječe 2028., a novom tužitelju počinje krajem ove godine. Ritter će, kažu upućeni, vrlo vjerojatno pokušati testirati Turudićeve granice pa ga očekuje hladan suparnik s kojim će vjerojatno potencijalne sukobe rješavati kroz pravne akte u Bruxellesu, a ne putem medija kao dosad.
Od Rittera bi glava mogla boljeti i premijera Plenkovića jer je riječ o pravnom profesionalcu koji neće dopustiti Vladine pokušaje opstrukcije EPPO-a. On je to već i najavio, rekavši da će EPPO tješnje surađivati s Europskom komisijom na mehanizmima uvjetovanosti, što znači da bi izravno mogao inicirati blokadu isplata novca iz EU-a fondova Hrvatskoj ako Vlada blokira djelovanje EPPO-a. Za Plenkovića, kojemu je povlačenje rekordnih sredstava iz EU-a ključni politički adut, to je nedvojbeno veliki reputacijski, a onda i financijski rizik.
Visoki rizik
EPPO pod Ritterom namjerava povećati preventivne udare, odnosno blokade imovine i računa s fokusom na tvrtke bliske vlasti čim se pojavi bilo kakva sumnja na izvlačenje novca. Ritterov mandat donosi novu eru transparentnosti, smatraju upućeni, navodeći da bi to mogao biti i test za Plenkovića koji u Bruxellesu godinama kotira kao uzoran Europljanin. No nastavi li se trend rasta broja istraga o visokim dužnosnicima, Ritterova izvješća Europskom vijeću mogla bi osjetno srozati Plenkovićev ugled među europskim kolegama.
Jedna Plenkovićeva stranačka kolegica naglasak u cijeloj priči stavlja na potencijalne istrage u pojedinim ministarstvima. Budući da je konac godine krajnji rok za isplatu sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost, svaki mogući zastoj izazvan istragom rezultirat će nepovratnim gubitkom. Ako se istrage pokrenu unutar ministarstava, Komisija ima opciju privremeno obustaviti isplatu kompletnih rata, koje se broje u stotinama milijuna eura, dok se ne dokaže da sustav kontrole ipak funkcionira. Za razliku od kohezijskih fondova, gdje se projekti mogu rastegnuti, u NPOO-u nema vremena za popravni, pa ako se isplata recimo blokira u rujnu ove godine zbog neke istrage, postoji opcija da Hrvatska novac trajno izgubi. Inače, isplate ovise i o ispunjenju reformi pa su i zbog toga Hrvatska odnosno Plenković pod povećalom, ponajprije zbog reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije. U drugoj polovici ove godine treba očekivati i novo EPPO-ovo izvješće o suradnji s nacionalnim vlastima, a ako izvješće za Hrvatsku ne bude pozitivno, postoji opcija da Komisija pod pritiskom Europskog parlamenta aktivira Uredbu o uvjetovanosti, što bi značilo zamrzavanje kako NPOO-a tako i redovnih sredstava iz kohezijskih fondova. Hrvatska, dakle, ulazi u zonu visokog rizika, gdje bi jedna veća istraga ili otpor EPPO-u mogli rezultirati milijardama na čekanju, i to baš onda kada nam budu nužne za završetak započetih investicija na čijem valu Plenković misli ići po svoj četvrti mandat.
