Tvrdnja da BiH ima najniže plaće i mirovine u Europi postala je obvezan dio političkih prepucavanja, izgovara se u parlamentima, intervjuima i stranačkim priopćenjima, no problem je u tome što nije u potpunosti točna, prenose Nezavisne.
Tvrdnje političara i stvarno stanje
Posljednji put, tijekom rasprave o izmjenama Zakona o trošarinama i eventualnom smanjenju trošarina na naftu i naftne derivate, mogle su se čuti izjave dužnosnika da je BiH po primanjima posljednja u Europi.
Ako se gledaju samo primanja, ta tvrdnja nije daleko od istine, no analitičari smatraju da, kada je riječ o standardu stanovnika, u obzir treba uzeti i brojne druge parametre, a ne samo “kumulativni iznos primanja”.
BiH pri dnu Europe po plaćama
U ovom trenutku prosječna plaća u BiH, koja se kreće oko 830 eura, veća je samo od prosječnih plaća u Sjevernoj Makedoniji (750 eura), Ukrajini (770 eura), Moldaviji (700 eura) i Albaniji (650 eura). Dakle, BiH se nalazi pri samom začelju Europe kada je riječ o prosječnim plaćama i uvjerljivo je najgora u regiji.
Primjerice, u Srbiji prosječna plaća već sada iznosi 1.057 eura, u Crnoj Gori 1.027 eura, a u Hrvatskoj 1.498 eura, i gotovo je sigurno da ćemo po visini plaće teško ikada stići te zemlje.
Mirovine: slično stanje kao i s plaćama
Ništa bolja situacija nije ni kada je riječ o mirovinama. U odnosu na regiju i tu je Bosna i Hercegovina najgora, a u Europi su prosječne mirovine manje samo u Ukrajini (140 eura), Albaniji (160 eura), Moldaviji (190 eura) i Sjevernoj Makedoniji (oko 340 eura). Prosječna mirovina u BiH iznosi oko 380 eura, s tim da je u Federaciji BiH ta prosječna mirovina znatno veća nego u Republici Srpskoj.
Standard nije isto što i plaća
Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da se priča o najmanjim plaćama i mirovinama ne može promatrati na taj način jer je jedan od ključnih čimbenika koliki su troškovi života u određenim zemljama.
Navodi da je u Europi rađeno istraživanje koje je, među ostalim, pokazalo da su mirovine u Rumunjskoj vrlo niske u apsolutnom iznosu, ali da su također i troškovi života znatno niži. Zaključak tog istraživanja jest da rumunjski umirovljenik koji ima osjetno nižu mirovinu živi bolje od hrvatskog, u smislu da ima veću kupovnu moć.
Prosjek nasuprot medijalnoj plaći
“Pitanje je koliko ljudi uopće ima te prosječne plaće. Prosjek se računa na način da se uzmu sve plaće, ali je često realnije medijalno primanje. To je iznos koji prima većina. U BiH velik broj ljudi radi u javnom sektoru gdje su primanja veća i to remeti prosjek, a pitanje je koliko je naša statistika točna”, rekao je Gavran.
Kada je riječ o medijalnoj plaći o kojoj govori Gavran, u Srbiji je, primjerice, prema službenim podacima prosječna plaća 1.057 eura, ali je medijalna, odnosno plaća koju prima više od 50 posto zaposlenih, “svega” 758 eura. Slično je i u Hrvatskoj, gdje je prosječna plaća gotovo 1.500 eura, a medijalna 1.280 eura.
Razlike unutar zemlje i regije
“Razlika je i unutar same zemlje u tome kako se živi. Troškovi i uvjeti života nisu isti u Sarajevu i Banjoj Luci te u Čajniču, primjerice, gdje vrlo malo ljudi ima primanja. Slično je i u drugim zemljama, nije isto na primorju u Hrvatskoj i Crnoj Gori i u unutrašnjosti”, kaže Gavran.
Koliko su političke tvrdnje točne
Odgovarajući na pitanje koliko su onda tvrdnje pojedinih političara da BiH ima najniže plaće i mirovine u Europi točne, Gavran kaže da “tvrdnje političara uglavnom nisu točne”.
“Rijedak je slučaj da političari u BiH govore istinu. Ponekad je to svjesno te namjerno lažu zato što im to odgovara”, ističe Gavran.
Troškovi života mijenjaju sliku standarda
Što se tiče troškova života, primjera radi, gradski prijevoz u Beogradu je besplatan, dok je u Zagrebu jeftiniji nego u Sarajevu ili Banjoj Luci. Istodobno, omjer primanja znatno se razlikuje, tako da u mnogim zemljama na standard života ne utječu dominantno sama primanja, nego i odluke vlasti, kao što su u Beogradu i Zagrebu da javni prijevoz bude besplatan ili daleko jeftiniji u odnosu na okruženje.
