Aranžmani inozemne pomoći s fokusom na religiju riskiraju “raspirivanje plamena” podjela, rekao je viši ministar nigerijske vlade
Mohammed Idris, nigerijski ministar informiranja i glavni glasnogovornik vlade, razgovarao je s The Independent kako bi se obilježio prvi državni posjet Nigerije Ujedinjenom Kraljevstvu u 37 godina.
U prosincu je Nigerija bila jedna od 14 zemalja koje su potpisale bilateralne sporazume o pomoći sa SAD-om – poznate kao zdravstveni sporazumi – koji su uključivali nove odredbe o dijeljenju podataka i ograničenja o tome kako bi se novac trebao trošiti.
Ugovor s Nigerijom vrijedan 2,1 milijarde dolara (1,6 milijardi funti) uključivao je “značajna namjenska sredstva za potporu kršćanskim zdravstvenim ustanovama”, rekao je američki State Departmenta o njemu se “pregovaralo u vezi s reformama koje je nigerijska vlada provela kako bi zaštitila kršćansko stanovništvo kao prioritet”.
Vjerski ustroj te zapadnoafričke zemlje, koja je gotovo ravnomjerno podijeljena između muslimana i kršćana, već je nekoliko mjeseci pod lupom Washingtona, a američki predsjednik Donald Trump u nekoliko je navrata upozorio da su kršćani ubili “radikalni islamisti”. Na Božić prošle godine Trump je pokušao bombardirati kampove kojima su upravljali militanti povezani s Isisom na sjeverozapadu zemlje – s mješovita izvješća oko učinkovitosti štrajkova.
rekao je gospodin Idris The Independent da bi Nigerija više voljela da strane intervencije u pružanju pomoći nemaju takve vjerske odredbe.
“Ako će pomoć koristiti ljudima, to je dobro. Ali ne želimo klasificiranje Nigerije po ovim vjerskim linijama. Nije od velike pomoći. Riskira stvaranje novih problema za nas”, rekao je, dodajući da će Nigerija prihvatiti novi dogovor iz “pragmatizma”, ali bi bilo bolje da pristup pomoći stranih zemalja ne predstavlja rizik “raspirivanja vatre”.
“Mi smo zemlja od 230 milijuna ljudi različitih vjera i podrijetla, svi toleriraju jedni druge”, nastavio je. “Stvarno želimo obeshrabriti svaki razgovor kršćana protiv muslimana, jer je to upravo ono što teroristi žele: žele nas podijeliti po vjerskim linijama.”
Idrisovi komentari uslijedili su samo dva dana nakon što se sumnja da je samoubilački napad u Maiduguriju – glavnom gradu države Borno, koja je sjeveroistočna regija koju već dugo pogađa islamska teroristička skupina Boko Haram – ubio 23 osobe i ozlijedio više od 100.
Gospodin Idris bio je u Londonu kao dio izaslanstva za državni posjet nigerijskog predsjednika Tinubua, koji je uključivao sastanke s političarima kao i nekoliko angažmana s kraljevskom obitelji, uključujući državni banket u dvorcu Windsor u srijedu.
Uz trgovinu između Ujedinjenog Kraljevstva i Nigerije koja sada vrijedi 8,1 milijardu funti, državni posjet također je vidio potpisivanje niza velikih poslovnih sporazuma, koji će rezultirati otvaranjem stotina radnih mjesta u obje zemlje, prema britanskoj vladi.
Posjet dolazi nakon razdoblja u kojem je Nigerija – kao i mnoge zemlje u podsaharskoj Africi – značajno pretrpjela smanjenje inozemne pomoći, posebno od strane SAD-a i njezinog iznenadnog zatvaranja Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) početkom prošle godine.
No, iako je priznao da je smanjenje pomoći imalo utjecaja, posebno na zdravstveni sektor, g. Idris je rekao da Nigerija sada gleda prema novim vrstama gospodarskih partnerstava sa zemljama Globalnog sjevera.
“Pomoć ima mnogo divljenja vrijednih i poželjnih ciljeva, ali u konačnici nije ono što nam je potrebno za održivi razvoj naše zemlje i društva”, rekao je. Ono što nam sada treba je više gospodarskih partnerstava i novih oblika suradnje.
Govoreći o odnosima Nigerije i Ujedinjenog Kraljevstva, dodao je: “Naš odnos je imao mnogo lica, potječu iz kolonijalizma, preko pomoći, koja je bila važna u prošlosti, do odnosa koji je sada partnerstvo i trgovina.”
Uz razvoj novih trgovinskih odnosa, ključni prioritet Nigerije u budućnosti je prilagodba klimatskim promjenama, rekao je g. Idris.
Klimatska kriza je “tamo gore s velikim prijetnjama s kojima se naša zemlja suočava”, djelujući i kao ključni pokretač ozbiljna nesigurnost hrane s kojima se suočavaju mnogi dijelovi zemlje, kao i sukob temeljen na resursima između farmera i stočara – koji također ima tendenciju da se podijeli preko muslimansko-kršćanskih vjerskih linija – u Srednjem pojasu zemlje.
“Klimatske promjene glavni su pokretač problema naše zemlje, što rezultira dezertifikacijom u nekim područjima i sve većim pritiskom na tlo”, rekao je gospodin Idris. “Ne možemo živjeti u poricanju. Moramo prihvatiti činjenicu da se to događa i raditi na ublažavanju njegovog utjecaja na naše ljude.”
Ovaj je članak nastao u sklopu The Independenta Ponovno promišljanje globalne pomoći projekt
