Rat u Iranu još jednom je pokazao koliko događaji na drugom dijelu svijeta mogu utjecati na živote ljudi u Hrvatskoj. Napadi na naftna postrojenja u Perzijskom zaljevu i djelomično zatvaranje Hormuškog tjesnaca doveli su do rasta barela nafte i rasta cijena živežnih namirnica direktno udarajući na standard života milijarde građana diljem svijeta. Hrvatska nije izuzetak. Hrvatska Vlada morala je direktno ograničiti cijene goriva kako bi ublažila udarac na džep.
Situacija je itekako napeta, zbog čega uvijek vrlo dinamični odnosi premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića su još jednom stavljeni u prvi plan. Donekle pomirljiv ton premijera mogao se čuti u ponedjeljak nakon sjednice predsjedništva HDZ-a kad je najavio slanje dopisa predsjedniku Milanoviću oko sazivanja sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu.
“Mi ćemo uputiti inicijativu za sazivanje jer mislimo da ima previše tema oko kojih se barem možemo razgovarati. Očito se niti oko čega nećemo složiti jer ipak imamo predsjednika Republike koji sve ove godine vodi prorusku, anti-ukrajinsku, anti-NATO politiku, anti-EU politiku i u zadnje vrijeme je krenuo u anti-izraelsku politiku”, izjavio je novinarima pojasnivši da sjednicu želi sazvati zbog ruske agresije na Ukrajinu kao i rata na Bliskom istoku koji će utjecati na cijene energenata. “Možemo razgovarati o tome i o posljedicama tih situacija. Ne moramo se složiti, ali barem da čujemo što tko o tome misli. Predsjedniku smo dali ponudu za bilo koji dan sljedećeg tjedna. Mislim da je u redu da ove teme stavimo na stol”, rekao je. Upitan što će vlada učiniti ako predsjednik odbije sazvati sjednice, Plenković je kratko odgovorio: “Vidjet ćemo što će biti ako odbije. Nećemo prejudicirati.”
Odgovor predsjednika
Predsjednik Zoran Milanović komentirao je u srijedu poziv na sazivanje Vijeća navodeći kako će se dogoditi to, ali ne idući tjedan, kako želi premijer, već da je za to potrebna ozbiljna priprema. “Pozivnica se šalje za rođendan. On je poslao prijedlog, ideju. To je procedura koja nam je poznata. Svakako će se održati sjednica, ima razloga za to i nećemo žuriti jer ima vrlo ozbiljnih tema koje treba pripremiti. Nema razloga da se jurca. Vidim da iz nekog razloga postoji želja da se to napravim odmah sada. Vijeće je jedno koordinacijsko tijelo koje u praksi ne donosi nikakve odluke. Sjednicu ćemo pripremiti temeljito jer ima važnih pitanja. To nije tema za ćaskanje uz kavu, kazao je, naglasivši da ne želi govoriti detaljno o točkama dnevnog reda.
Na pitanje je li situacija toliko ozbiljna da su se ipak odlučili sastati, Milanović je uzvratio je kako je premijer dosad četiri puta odbijao susrete. “Četiri puta je odbio sastanak, a zadnji put smo se našli prije četiri i pol godine. On je predložio, a ja sam sada prihvatio. Doduše, treba biti fer pa reći da je on predlagao sastanak Vijeća odmah po ruskom ulasku u Ukrajinu 2022. godine što nisam vidio kao razlog za sastajanje Vijeća. Već sam se lagano ohladio od toga, što ću predlagati ako on neće. On je sada predložio i to je u redu. Sjednica će biti brzo, ali ne sljedeći tjedan”, rekao je predsjednik. Odgovorio je kako o stanju u vojsci može razgovarati samo s Plenkovićem, kad su ga upitali može li mu sugovornik biti ministar obrane Ivan Anušić.
Plenković je danas iz Bruxellesa kritizirao je Milanovića zbog odgode sazivanja Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu, poručivši da se takvi sastanci iniciraju upravo u trenucima velikih kriza. “Vidjet ćemo. Nije žurba, što, ovo je samo još jedan rat, rekao je sarkastično Plenković te dodao: “Za razliku od njega, moje inicijative za sastancima Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu dolaze u trenucima kada su velike globalne krize koje utječu na nas. Tako je bilo 24. veljače, kada je ruska vojska napravila invaziju na Ukrajinu, pa ni tada nije bilo potrebe da se nađemo. Sada imate veliki rat na Bliskom istoku oko kojeg cijeli svijet treperi. U ovom trenutku raste cijena nafte na 116 dolara po barelu, za 50 posto raste cijena plina, rast će cijena plina za sve subjekte, rast će cijena struje, ali nema veze, ima vremena. Naći ćemo se ‘kad bude’. Vrlo je bitno da javnost razumije tu poruku. Mi potičemo i iniciramo sastanak kada je stvarno bitno i kada smatramo da postoje razlozi zašto je dobro da se to tijelo sastane”, rekao je i dodao da će Vlada nastaviti djelovati neovisno o održavanju sastanka.
Mišljenje stručnjakinje
Kompleksan odnos premijera i predsjednika opet je završio u prednjem planu unatoč ozbiljnosti situacije u kojoj je svijet. Obratili smo se poznatoj komunikacijskoj stručnjakinji analitičarki Ankici Mamić za komentar. “Mislim da će se ipak sastati. Situacija je ozbiljna”, istaknula je Mamić navodeći važnost i potrebu podržavanja sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu s obzirom na rat u Iranu i rastuće cijene energenata. “Idealno vrijeme za održavanje tih sjednica je prošlo. No, bolje ikada nekog nikada.”
Ističe nužnost održavanja sjednica oba dva Vijeća navodeći kako su otvorena stotina pitanja vezano uz ovu krizu, uključujući može li državni proračun se raširiti toliko koliko će biti potrebe zbog rasta cijena goriva. “Situacija se mijenja iz dana u dan. Vrijeme je da se dvojica vodećih čovjeka zemlje odrastu, počnu ponašati kao odrasli ljudi, a ne dječaci i vrate u svoje ustavne okvire, sad je takva situacija”, navela je ugledna stručnjakinja.
Upitali smo je i za kratku analizu odnosa predsjednika Milanovića i ministra obrane Ivana Anušića. Naime, nakon što je Milanović iznio broj pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske (OSRH), Anušić ga je optužio za objavljivanje klasificiranih podataka dok je pak Ministarstvo obrane neslužbeno ustvrdio kako je iznošenje podataka o broju pripadnika OSRH zapravo “izdaja”. “Lov za soundbiteovima kako bi mediji obraćali pažnje na poznate osobe može biti duhovito u mirna vremena. Tu je pak to posve neprimjereno, od optuživanja predsjednika za izdaju pa do iznošenja stvari. Kao i u prošlom pitanju, odgovor je da trebaju odrasti i vratiti se u ustavne okvire”.
