Dva rata na europskom pragu nadvila su se nad samit čelnika EU koji je trajao čak 12 sati, a rijetko je nesposobnost bloka da preuzme vodeću ulogu u međunarodnim pitanjima bila toliko očita. Friedrich Merz iz Njemačke, Emmanuel Macron iz Francuske i Giorgia Meloni iz Italije te ostala 24 sudionika mogli su se samo svađati dok bijesni rat na Bliskom istoku. “U ovim vrlo teškim trenucima u kojima živimo, više nego ikad presudno je očuvati međunarodni poredak temeljen na pravilima”, rekao je predsjednik Europskog vijeća António Costa, koji je predsjedao sastankom u Bruxellesu. “Alternativa je kaos. Alternativa je rat u Ukrajini. Alternativa je rat na Bliskom istoku.” I taj govor bio je otprilike dokle se stiglo.
Dok je Teheran napadao svoje zaljevske susjede, narušavajući europske opskrbe energijom, Kijev je napadao ruske tvornice koje popravljaju vojne zrakoplove, a Donald Trump u Washingtonu se šalio o napadu na Pearl Harbor zajedno s japanskom premijerkom, europski su čelnici svoje razgovore koristili za petljanje oko sustava trgovanja emisijama (ETS). To nije potpuno nepovezano s globalnim energetskim šokom, ali teško da je riječ o pitanju na kojem bi kontinent mogao pokazati svoju geopolitičku moć, piše Politico.
Što se tiče Irana, čelnici su utvrdili da imaju malo utjecaja ili volje za značajniju intervenciju. Što se tiče Ukrajine, više od četiri godine nakon ruske sveobuhvatne invazije nisu uspjeli prevladati unutarnje podjele kako bi odobrili slanje 90 milijardi eura Kijevu. Nije bilo “spremnosti za uključivanje” u vezi sukoba s Iranom, rekao je visoki europski dužnosnik. Njemački kancelar Merz čak se žalio da fokusiranje na Iran riskira odvlačenje pozornosti od mjera za jačanje posustalog europskog gospodarstva, izvornog razloga samita. “Svijet je izgledao vrlo drugačije u Alden Biesenu”, rekao je jedan dužnosnik EU-a, misleći na prošlomjesečni sastanak u belgijskom dvorcu posvećen konkurentnosti, koji je trebao postaviti temelje za ovaj sastanak.
‘Ovo nije naš rat’
To ne znači da je Iran potpuno ignoriran. Ponovno se raspravljalo o slanju francuskih ratnih brodova radi zaštite Hormuškog tjesnaca, ključne rute za transport nafte koju je Teheran praktički zatvorio prijetnjama da će napadati brodove, potencijalno uz potporu Vijeća sigurnosti UN-a. “Započeli smo istražni proces i vidjet ćemo u narednim danima ima li šanse za uspjeh”, rekao je Macron. No završna izjava samita nije uključivala nikakvu novu misiju, već samo jačanje postojećih pomorskih operacija EU-a u regiji.
Do kraja razgovora, čelnici EU-a došli su do trijeznog zaključka: Europa ima malo moći ili sklonosti oblikovati događaje. “Bliski istok nas jako pogađa, ali jesmo li mi igrač u toj igri?” upitao je jedan dužnosnik EU-a. “Imamo puno izjava i stavova, ali postoji li uloga za Europljane u rješavanju ovog procesa?” Očito ne. Kaja Kallas upozorila je čelnike da je “počinjanje rata poput ljubavne veze, lako je ući u njega, a teško izaći”. Prijevod: Ovo nije europski rat i neće to ni biti. EU je ostao pri onome što uvijek radi, rekao je jedan dužnosnik – pisanju “lijepih izjava”.
Europa je već ranije ovog tjedna naljutila Trumpa kada su njezini najviši izaslanici odbili njegov poziv da osiguraju Hormuški tjesnac. Završni zaključci samita ponovno su se oslonili na pozive na “deeskalaciju” i “suzdržanost”, bez konkretnih mjera. Sve to dolazi unatoč upozorenju Katara da neće moći ispuniti ugovore o isporuci ukapljenog prirodnog plina Belgiji i Italiji nakon što je Iran napadima pogodio ciljeve u toj zaljevskoj državi, onesposobivši gotovo petinu njezina izvoznog kapaciteta LNG-a. Ipak, umjesto da se izravno suoče s brzo rastućim energetskim šokom, europski su čelnici sate proveli raspravljajući o klimatskoj politici, uključujući ETS. “Reći da je ETS najveći problem dok plinska polja gore pomalo je čudno”, rekao je jedan dužnosnik EU-a. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da posljedice rata daleko nadilaze Bliski istok te da je njegov najneposredniji učinak na opskrbu energijom i cijene. Najavila je niz hitnih mjera za smanjenje troškova.
‘Potpuno ludo’
Ako išta, samit je pokazao gdje se preklapaju ratovi u Iranu i Ukrajini. Na sastanku koji bi mogao biti njegov posljednji samit EU-a nakon 16 godina ako izgubi izbore sljedećeg mjeseca, mađarski premijer Viktor Orbán oštro je kritizirao europski pristup energetskoj krizi. “Ponašanje i strategija Europljana ovdje su potpuno ludi”, rekao je, dodajući da EU mora kupovati rusku naftu kako bi preživjela. Orbán je blokirao zajam EU-a od 90 milijardi eura Kijevu zbog spora oko oštećenog naftovoda koji vodi rusku naftu kroz Ukrajinu prema Mađarskoj i drugim srednjoeuropskim zemljama.
Zbog toga blok nije uspio ponuditi mnogo više od uvjeravanja ni u vezi rata u Ukrajini. Orbán je ostao pri svom stavu, a čak je dobio i razumijevanje Meloni, koja je rekla da shvaća njegovu poziciju. Kako su tenzije rasle, mnogi su čelnici oštro kritizirali Orbána, prema švedskom premijeru Ulf Kristersson. “Nikada nisam čuo tako oštre kritike prema ikome”, rekao je novinarima. Merz se složio da su čelnici duboko uznemireni Orbánom. “Čvrsto sam uvjeren da će to ostaviti trajne posljedice”, rekao je. No pritisak nije promijenio Orbánov stav, a pitanje zajma odgođeno je za sljedeći samit.
Što se tiče Irana i Ukrajine, EU nije postigla napredak. Ranija predviđanja da bi se razgovori mogli nastaviti tijekom noći ili čak drugi dan nisu se ostvarila, sve je završeno prije ponoći. Nakon 12 sati i malo odluka, čelnici su imali vrlo malo novoga za reći svojim građanima. “Ima mnogo zabrinjavajućih stvari u vezi ovog rata” na Bliskom istoku, dok je Orbánov veto na zajam Kijevu “i dalje na snazi i izrazito smo nezadovoljni time, kao i Ukrajina”, rekao je Kristersson pri odlasku sa samita.
