Međunarodna energetska agencija (IEA) upozorava na moguću veliku energetsku krizu zbog rata na Bliskom istoku. Agencija u svom najnovijem apelu poziva sve koji mogu raditi od kuće, izbjegavaju kuhanje na plin i primjenjuju strože mjere u prometu kako bi se smanjila potrošnja energije.
IEA ističe kako je situacija ozbiljna i da će se njezini učinci osjetiti na globalnim tržištima nafte i plina. U apelu se navodi deset prijedloga za vlade, poduzeća i kućanstva kako bi se ublažili ekonomski utjecaji poremećaja na tržištima nafte koji proizlaze iz sukoba u Arapskom zaljevu.
„Niz je mjera na strani potražnje koje vlade, poduzeća i kućanstva mogu poduzeti kako bi ublažili ekonomske utjecaje poremećaja na tržištima nafte koji proizlaze iz rata na Bliskom istoku na potrošače. Mjere na strani potražnje dostupne su vladama, poduzećima i kućanstvima a obuhvaćaju cestovni promet, zračni promet, kuhanje i industriju usred napetosti na tržištima dizela, mlaznog goriva i ukapljenog naftnog plina (UNP),“ upozorila je IEA.
Fokus na promet
Sukob u Arapskom zaljevu, pojašnjava agencija, izazvao je najveći poremećaj opskrbe u povijesti globalnog tržišta nafte. Brodarstvo kroz Hormuški tjesnac, koji inače prenosi oko 20 posto globalne potrošnje nafte, svedeno je gotovo na nulu. „Oko 20 milijuna barela sirove nafte i naftnih derivata dnevno obično prolazi kroz tjesnac. Gubitak tih tokova značajno je poremetio tržišta, podižući cijene sirove nafte iznad 100 dolara po barelu i uzrokujući još oštriji porast cijena rafiniranih proizvoda poput dizela, mlaznog goriva i ukapljenog naftnog plina (UNP). Obnavljanje tranzita kroz Hormuški tjesnac ostaje ključno za stabilizaciju globalnih energetskih tržišta,“ podsjeća IEA.
IEA naglašava kako su članice agencije 11. ožujka odlučile osloboditi 400 milijuna barela nafte iz hitnih rezervi i staviti ih na tržište, što je najveće ispuštanje zaliha u povijesti agencije. „Same mjere na strani ponude ne mogu u potpunosti nadoknaditi opseg poremećaja. Rješavanje potražnje ključan je i neposredan alat za smanjenje pritiska na potrošače poboljšanjem pristupačnosti i podrškom energetskoj sigurnosti,“ ističu iz IEA.
Mjere za ublažavanje energetske krize fokusirane su na cestovni promet, koji čini oko 45 posto globalne potražnje za naftom. Predlaže se poticanje javnog prijevoza, smanjenje korištenja privatnih automobila rotacijom registarskih pločica, dijeljenje automobila i primjena učinkovitih metoda vožnje za komercijalna vozila. Također, preporučuje se preusmjeravanje upotrebe UNP-a iz prometa, izbjegavanje poslovnih letova kada postoje alternativni načini prijevoza te povećanje fleksibilnosti u korištenju petrokemijskih sirovina. Stroža kontrola brzine na autocestama smanjenjem dopuštene brzine za deset posto također je među predloženim mjerama.
Štednja plina i kerozina
Plin u kućanstvima, koji se koristi za kuhanje, trebao bi se zamijeniti električnom energijom, a kerozin za poslovne letove alternativnim oblicima prijevoza. „Rat na Bliskom istoku stvara veliku energetsku krizu, uključujući najveći poremećaj opskrbe u povijesti globalnog tržišta nafte. U nedostatku brzog rješenja, utjecaji na energetska tržišta i gospodarstva postat će sve teži,“ komentirao je izvršni direktor IEA-e Fatih Birol.
On je dodao kako je u stalnom kontaktu s ključnim vladama diljem svijeta kako bi se održala stabilnost tržišta. „Vladi mogu predvoditi mjere primjerom kroz reguliranje javnog sektora, akcije i ciljane poticaje, istovremeno osiguravajući da je podrška potrošačima pravovremena i usmjerena na one kojima je najpotrebnija,“ zaključuje IEA, ističući mogućnost dodatnog plasmana sirove nafte iz rezervi država članica agencije kako bi se povećala ponuda.
