Jedan od glavnih prijepora tijekom pregovora o ulasku Hrvatske u Europsku uniju upravo su bile subvencije koje su domaća brodogradilišta nakon rata držale iznad vode, tj. mora., Istodobno azijski su brodograđevni divovi rasli na masovnim državnim potporama.
Nova europska pomorska industrijska strategija sada u skladu s “duhom vremena” mijenja pravila igre.
Uvodi se tako bitno drukčiji pristup od onoga koji je desetljećima dominirao europskom industrijskom politikom. Umjesto stroge doktrine ograničavanja državnih potpora, Bruxelles sada sve otvorenije govori o potrebi aktivne industrijske politike kako bi se očuvala europska brodograđevna baza, piše Lider.
Strategija polazi od činjenice da je Europa u posljednjih dvadesetak godina izgubila velik dio komercijalne brodogradnje, posebno u segmentu velikih trgovačkih brodova, koji je gotovo u potpunosti prešao u ruke brodogradilišta iz Južne Koreje, Kine i Japana. Europska brodogradnja preživjela je ponajprije zahvaljujući specijaliziranim nišama, poput kruzera, luksuznih jahti, vojnih plovila i složenih specijaliziranih brodova. No čak i u tim segmentima pritisak azijskih konkurenata postaje sve snažniji, osobito zbog snažne državne potpore koju imaju u svojim zemljama.
U novoj strategiji Europska komisija zato naglašava potrebu jačanja ‘strateške autonomije’ u pomorskoj industriji. Jedan od ključnih elemenata jest snažnije poticanje narudžbi brodova koji se grade u europskim brodogradilištima. Drugim riječima, europski novac sve bi se više trebao vezivati uz brodove proizvedene u Europi.
Europa, industrija i zelena tranzicija na prvom mjestu
Poseban naglasak stavlja se i na zelenu tranziciju flote. Europska unija planira znatna sredstva usmjeriti u razvoj i gradnju brodova s niskim ili nultim emisijama, uključujući brodove na vodik, amonijak, metanol ili električni pogon. Takvi projekti mogu dobivati državne potpore kroz različite instrumente, od nacionalnih potpora i poreznih olakšica do europskih fondova za inovacije i dekarbonizaciju.
U praksi to znači da će države članice imati znatno više prostora za sufinanciranje razvoja novih tehnologija, modernizaciju brodogradilišta i poticanje gradnje zelenih brodova.
Potpore će se moći koristiti za istraživanje i razvoj, demonstracijske projekte, pilot-programe te za ubrzavanje komercijalne primjene novih tehnologija u brodogradnji. Ideja je jednostavna: ako europski javni novac pomaže financirati zelenu transformaciju flote, onda bi dio tog novca morao završiti i u europskoj industriji, a ne u brodogradilištima izvan Unije.
Takav zaokret predstavlja značajnu promjenu u odnosu na razdoblje kada je Europska komisija državne potpore brodogradnji gledala gotovo isključivo kao narušavanje tržišnog natjecanja. U svijetu u kojem Kina otvoreno subvencionira svoju industriju, a SAD kroz vlastite programe sve snažnije potiče domaću proizvodnju, Bruxelles sada sve jasnije prihvaća logiku da bez aktivne industrijske politike Europa teško može zadržati ključne proizvodne kapacitete.
Prilika za Hrvatsku
Za zemlje poput Hrvatske, s dugom brodograđevnom tradicijom, to bi mogla biti važna promjena. Analitički gledano, naša je najveća prilika u dekarbonizaciji obalne plovidbe. Budući da strategija favorizira plovila izgrađena u EU, hrvatska brodogradilišta dobivaju legitimni zakonski okvir unutar kojeg mogu konkurirati za obnovu flote Jadrolinije, ali i za privatne narudžbe europskih brodara koji će tražiti hibridna i električna rješenja kako bi ostvarili pravo na EU poticaje.
Nadalje, integracija civilnog i vojnog sektora, poznata kao ‘dual-use’ pristup, otvara prostor za revitalizaciju namjenske industrije. U kontekstu narušenih globalnih opskrbnih lanaca, Europska komisija kroz ovu strategiju potiče države članice da svoje mornaričke i sigurnosne kapacitete grade isključivo unutar europskog obrambenog bazena. Za Hrvatsku to znači mogućnost pozicioniranja kao regionalnog čvorišta za izgradnju i održavanje specijaliziranih plovila, od obalnih ophodnih brodova do naprednih sustava za zaštitu podmorske infrastrukture.
Ovakav strateški okvir ne samo da osigurava dugoročnu zaposlenost, već potiče i tehnološki transfer te digitalizaciju brodogradilišta, pretvarajući ih iz klasičnih čeličnih radionica u visokotehnološka središta, što je jedini održiv put za zadržavanje kvalificirane inženjerske snage u zemlji. Ako je još ima, završava Lider vrlo dobrim pitanjem.
J.T.
PROČITAJTE JOŠ:
POSLOVNO ČUDO Iz Iskre za Morski HR potvrdili: “Umjesto 2028. Ministarstvu mora brodove lučkih kapetanija isporučit ćemo do ovog ljeta!”
ŠIBENIK – Rijetke su prilike u Hrvatskoj kad neki izvođač ne kasni s radovima uz razne izlike. Da postoje iznimke, pokazuje šibensko brodogradilište Iskra, koje ne samo da ne zna što će od posla, već svoj posao završava debelo prije dogovorenih rokova! Tako će preostali brodovi čiju je gradnju Ministarstvo
