Nakon dugogodišnjih ustrajnih napora civilnog društva, stručne i znanstvene javnosti te svih progresivnih političkih snaga, Europska unija donijela je 2024. godine Zakon o obnovi prirode koji postavlja pravno obvezujuće ciljeve za države članice da obnove 20% kopnenih površina i 20% mora do 2030. te sve ekosustave kojima je potrebna obnova do 2050. godine.
Plan provedbe nove legislative svaka država treba napraviti kroz Nacionalni plan obnove prirode kojim će se analizirati potrebe i žurnost oporavka određenih tipova staništa i samih lokaliteta te definirati konkretne mjere za njihovu obnovu.
Trenutno je u izradi nacrt Nacionalnog plana obnove prirode koji izrađuje Ministarstvo okoliša i zelene tranzicije (MZOZT), a rok za podnošenje nacrta Plana Europskoj komisiji je rujan ove godine. Šest mjeseci od datuma primitka nacrta Plana Europska komisija ga mora ocijeniti, a do rujna 2027. Hrvatska mora predati finalnu verziju Nacionalnog plana obnove prirode Europskoj komisiji. U sklopu ovog procesa države članice daju prijedloge područja za obnovu unutar ekološke mreže Natura 2000, što u Hrvatskoj obuhvaća čak 37% nacionalnog teritorija.
Izrada nacrta Plana povjerena je Radnoj skupini za izradu Nacionalnog plana obnove prirode Republike Hrvatske, koju je osnovalo Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije. Osim predstavnika mreže okolišnih udruga Zeleni forum, koje u radnoj skupini predstavljaju udruge Biom i Hyla, u tom procesu sudjeluju ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije, ravnatelji i predstavnici Uprave za zaštitu prirode, Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, Uprave vodnog gospodarstva i zaštite mora, Uprave za klimatsku tranziciju pri Ministarstvu, predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Hrvatskih voda, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske zajednice županija, Hrvatske zajednice općina, Hrvatske udruge gradova i WWF Adria.
– Prepoznavanje nužnosti i hitnosti obnove prirode u zakonodavnom okviru je ključna prilika da se obnovi i očuvanju narušenog stanja prirode da jasan politički prioritet – po prvi put sustavno, na razini gotovo cijelog europskog kontinenta. Ako se provede pravilno, taj ambiciozni i prijeko potrebni iskorak javnih politika, u ključnom desetljeću za suočavanje s krizama u okolišu, može značajno ublažiti njihove posljedice i usmjeriti društvo prema sigurnijoj i održivijoj budućnosti za buduće generacije – izjavila je Lora Rajić, stručna suradnica za politike i zagovaranje u Udruzi Biom.
Za to je važna uključenost svih dionika – od resornih ministarstava i lokalne samouprave, nadležnih državnih tvrtki, javnih ustanova, do poljoprivrednika, lokalnih zajednica i stručnih organizacija i udruga. Cijeli proces pritom se mora temeljiti na znanstvenim činjenicama i stručnim podlogama. U konačnici, plan mora biti oblikovan tako da osigura dugoročno očuvanje obnovljenih područja te otvori put obnovi svih ekosustava do sredine stoljeća.
Nacionalni plan obnove prirode povijesna je prilika za obnovu prirode i oporavak narušenih staništa, ali i za ljude – da ponovno pronađemo svoje mjesto u prirodi. Uz to, Plan će se morati usmjeriti i na jačanje urbane bioraznolikosti i usluga ekosustava kako bi se povećala kvaliteta života u gradovima te njihova otpornost na klimatske promjene. Istodobno predstavlja priliku za očuvanje života i tradicionalnih aktivnosti u ruralnim područjima, koja su u Hrvatskoj posebno ugrožena. Na prvom sastanku radne skupine, održanom 10. ožujka, zaključeno je da će MZOZT završiti prvi nacrt prijedloga područja i mjera obnove tijekom ožujka, te će taj prijedlog biti predstavljen na sljedećem sastanku u travnju. Poziv za predlaganje područja za obnovu i dalje je otvoren te se prijedlozi područja mogu dostaviti do kraja lipnja 2026. godine putem ankete na web stranicama MZOZT-a ili izravno putem maila (zavod@mzozt.hr).
– Kroz obnovu prirode kakva se očekuje postići u narednim desetljećima otvaraju se mogućnosti ponovne uspostave presječenih koridora za širenje i rekolonizaciju vrsta i staništa ili očuvanje i obnovu staništa koja će dugoročno moći služiti kao mjesta s kojih će se vrste moći prirodno proširiti na područja s kojih su zbog ljudskih aktivnosti bile istisnute – ističe Tomislav Hudina, voditelj Programa za botaniku i staništa u Udruzi Biom.
Među najvećim projektima obnove prirode koje je do sada provela Udruga Biom ističu se projekt Dinara back to LIFE s fokusom na obnovu suhih travnjaka i bioraznolikosti Dinare, te projekt Still Water Revival posvećen obnovi slatkovodnih ekosustava hrvatskih krških planina Biokovo, Dinara, Sjeverni Velebit i Učka. Biom trenutno provodi dosad najveći projekt obnove prirode, Mosaic of LIFE, kojim se predviđa obnova najmanje 560 ha travnjaka uz poboljšanje upravljanja na dodatnih 1020 ha travnjaka na području Krke, Cetine, Svilaje i Dinare te projekt Restoring Wetlands s ciljem očuvanja bioraznolikosti i otpornosti ekosustava na području Vranskog jezera.
D.G.
