Predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se danas na energetsku krizu koja je nastupila kao posljedica rata na Bliskom istoku.
Što se tiče posljedica energetske krize prouzročene trenutačnim ratom na Bliskom istoku na domaće gospodarstvo i građane, rekao je da će Vlada učiniti sve što joj je na raspolaganju kako bi ih ublažila.
– Mi ćemo iskoristiti alate koji su nam na raspolaganju da ublažimo taj rast. Ne možemo se sad praviti da je barel nafte isti kao što je i bio. Doći će do određenog povećanja cijena, ali Vlada će intervenirati da taj rast bude manji i da bude nosiv za naše građane i naše gospodarstvo, kazao je.
– Produljit ćemo sve ovo što se odnosi na cijene struje, a plin je reguliran do listopada. Donijet ćemo odluke o ugroženim kupcima energenata, razmotrit ćemo niz mjera za poljoprivrednike – za njih je rast cijena plavog dizela posebno osjetljiv. Tako da će to biti jedan paket na kojem se intenzivno radi, dodao je.
Plenković smatra da bi energetska kriza uzrokvana ratom mogla potrajati s obzirom da je situacija eskalirala napadom Izraela na plinsko polje Južni Pars te odmazdom Irana na energetska postrojenja diljem Zaljeva.
– Ako su polja i rafinerije pogođene onda će vrijeme koje je potrebno da se stvari vrate u situaciju koliko stvarne nafte i naftnih derivata treba potrajati dulje. Zato je ova procjena Međunarodne agencije za energiju vrlo ozbiljna, zaključio je.
Premijer tvrdi da će ova energetska kriza biti izraženija od one prije četiri godine odnosno one uzrokovane agresijom Rusije na Ukrajinu te je istaknuo kako se radi o naglom i velikom porastu cijena energenata koji nužno iziskuje mjere Vlade.
– Ozbiljan je to rast, on nije mali. Rast cijene eurodizela bi bio za 20 posto, supera za praktički 15 posto, a plavog dizela skoro za 30 posto. To više nije rast koji je zanemariv, ali još uvijek ćemo napraviti to na način da ona cijena koju će ljudi plaćati na pumpama bude manja nego što je bila u vrhu energetske krize prije četiri godine – nije to sad neka cijena s kojom se Hrvati nisu susreli u zadnjih nekoliko godina, rekao je.
Smatra da se nalazimo u dosad najzahtjevnijoj situaciji u pogledu opskrbe energentima, s obzirom na blokirane flote, tankere koji ne mogu kroz Hormuški tjesnac, na mogućnosti otpreme i prerade nafte, te na u ratu pogođena postrojenja ili naftna polja. Kazao je također da je teško kompenzirati gubitak 20 posto svjetske nafte.
D.G.
PROČITAJTE JOŠ:
STVARATE LI ZALIHE? Gorivo nije vreća krumpira! Evo kako zakon tretira hobi-skladištare
U trenucima tržišne nestabilnosti i straha od nestašica stvaranje zaliha česta je pojava! Gorivo toga nije pošteđeno. Strateške osobne zalihe, toga se neki drže, čim se prvi znakovi kriza pojave. Postoje li neki savjeti i pravila za svakog vozača koji želi legalno i sigurno prevesti “koju litru viška” i stvoriti
