Turski izvori izjavili su kako su Turska i Sirija sudjelovale u “pozadinskoj diplomaciji” s ciljem pripreme pozornice za sastanak između turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i njegovog sirijskog kolege Bashara al-Assada.
Usprkos neriješenim preprekama, među kojima je i neslaganje oko turskog povlačenja iz sjeverne Sirije, izvori su potvrdili kako je sastanak najvažniji potez za normalizaciju odnosa, navodi se u tekstu turskog medija Hurriyet. Datum i mjesto sastanka tek se trebaju dogovoriti, ali komunikacija je u tijeku na liniji Ankara-Moskva-Damask.
U televizijskom intervjuu u četvrtak, turski ministar obrane Yasar Guler rekao je da je postavljanje uvjeta Damaska, poput vojnog povlačenja iz sjeverne Sirije, jednako “odbacivanju stabilnosti i mira”. “Možemo održati sastanke na ministarskoj razini, a vlada predsjednika Bashara al-Assada mora prihvatiti sveobuhvatni ustav i održati slobodne izbore, tada će Turska biti spremna raditi s bilo kim tko dođe na vlast nakon izbora.”
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan ranije je ukazao na razgovore sa sirijskim dužnosnicima o mjestu i datumu sastanka između Erdogana i Assada, naznačivši da bi on mogao biti održan u trećoj zemlji ako se dvije strane slože. Fidan je naglasio da je Damask spreman održati sastanak bez ikakvih preduvjeta, rekavši: “Ono što sam vidio u svojoj komunikaciji s drugom stranom je da su otvoreni za pregovore. Ne postoje preduvjeti koji su nam do sada priopćeni.”
U pozadini je opasnost od Izraela
U spomenutom članku u petak navodi se kako je s opasnošću od širenja rata u Gazi na druga područja regije normalizacija tursko-sirijskih odnosa postala važna. Svaka kriza u izraelsko-libanonsko-iranskom trokutu više će utjecati na dvije zemlje (Tursku i Siriju) nego na druge. “Ako američko-izraelski plan uspije prenijeti rat u Libanon, Siriji će zazvoniti zvona za uzbunu, a takav opasan razvoj događaja duboko će pogoditi i Tursku”, rečeno je u tekstu turskog medija.
U njemu se podsjeća i na nedavne izjave bivšeg savjetnika američkog ministarstva obrane, Douglasa MacGregora, u vezi s američkim pripremama za napad na Tursku, opskrbljujući Kurdistansku radničku stranku – Postrojbe za narodnu zaštitu (YPG) oružjem i sustavima protuzračne obrane.
Turski medij tvrdi kako bi, da nije bilo pritiska Ankare, u sjeveroistočnoj Siriji, na područjima pod nadzorom Sirijskih demokratskih snaga (SDF), bili održani izbori i uspostavljena neovisna uprava.
Meter: Erdogan se ‘posipa pepelom’ i želi normalizirati odnose s Assadovom Sirijom
Assad nema previše opcija u odnosu na popuštanje
Podsjećamo kako Ankara Kurdistansku radničku stranku (PPK) i postrojbe sirijskih Kurda pod njezinim patronatom YPG smatra terorističkim organizacijama zbog čega je na sjeveru Sirije, u pograničnoj zoni s Turskom svojedobno provela tzv. protuterorističke operacije i uspostavila sigurnosni pojas ili tzv. tampon zonu s ciljem sprječavanja napada kurdskih snaga na turski državni teritorij.
S druge strane službeni Damask navedene vojne akcije Turske smatra kršenjem sirijskog suvereniteta i zahtjeva povlačenje turskih snaga. Međutim, kako su sirijski Kurdi čvrsto stali uz Sjedinjene Države koje im pružaju neposrednu vojnu pomoć i zajedno s njima kontroliraju pojedina sirijska nalazišta nafte u istočnoj regiji Deir ez-Zour, politika Damaska prema Turskoj u tom se smislu očito mijenja pod pritiskom Moskve koja sada ima dva geopolitička prioriteta u tom dijelu svijeta: što tješnje surađivati s Turskom i suprotstavljati se američkim interesima na tlu Sirije ali i šire u bliskoistočnoj regiji.
Turska pak nastavlja igrati svoju provjereno učinkovitu igru diverzifikacije vlastite vanjske politike i levitiranja između Zapada (čiji je formalni vojni saveznik kroz članstvo u NATO-u) i Istoka kojeg predvode Rusija i Kina, a koja joj donosi dividende s obzirom na tursku golemu geopolitičku i geostratešku važnost zahvaljujući prije svega svom geografskom položaju na razmeđu triju kontinenata – tzv. Starog svijeta.
Erdogan Amerikancima – Ili mi ili Kurdi; Zahtjev za poništenje moskovskih ugovora između Rusije i Turske iz 1921.
