Svaki Zagrepčanin i Zagrepčanka znaju vrlo dobro gdje su bili 22. ožujka 2020. godine u 6:24. U metežu svakodnevice kao da smo smetnuli mogućnost da priroda pokazuje svoje zube kad ona to želi, a ne kad mi to planiramo. Kao da smo zaboravili da temelji modernog Zagreba maltene počivaju na temeljima nastalima nakon velikog potresa 1880. godine koji je odnio dva života i oštetio više od 1700 zgrada.
Tog nedjeljnoj jutra svi smo iznova osvijestili kako opasnost pred potresima nikad nije minula, iako je bila tiho. Od posljedica ozljeda život je izgubila 15-godišnja djevojčica, a mnogi i dan danas trpe posljedice i još uvijek se nisu vratili svojim domovima.
Od razornog potresa koji je udario Zagreb i posve promijenio tijek hrvatske povijesti prošlo je punih šest godina. I dok se malo po malo mijenja vizura grada, obnavljaju zgrade stradale u toj prirodnoj katastrofi, odlučili smo iskoristiti priliku povodom ove obljetnice razgovarali smo s rukovoditeljem Seizmološke službe Krešimirom Kukom.
Kakav je to bio potres 22. ožujka 2020.?*
“Potres magnitude 5.5 (prema Richteru) karakterizira se kao vrlo jak potres. Jedan je od najjačih na zagrebačkom području. U skladu s jačinom, odnosno oslobođenom energijom, izazvao je velike materijalne štete, nažalost i ljudsku žrtvu. Bio je slabiji od potresa iz 1880. godine, čija se magnituda procjenjuje na 6.2 (on je dakle bio jači, kao i petrinjski potres i pripada skupini razornih potresa). Magnituda potresa mjera je oslobođene energije, i računa se direktno iz zapisa seizmografa. Tada ih nije bilo, pa se procjenjuje iz intenziteta, koji se dobiva iz učinaka potresa). Desecima godina je struka upozoravala da Zagrebu prijeti jači potres, i da nije upitno da li će se on dogoditi nego kada”.
Može li se takav potres ponoviti?*
“Može se ponoviti, zagrebačko područje sposobno je generirati tako jaki potres, to su njegove seizmotektonske karakteristike, one su već dugo godina znane. Dobro je to što se tako jaki potresi na zagrebačkom području ne događaju često, potrebno je duže vrijeme djelovanja sila da se nakupi tolika energija. Treba naglasiti, unatoč čestim pogrešnim tumačenjima, da se potresi ne događaju periodično, odnosno njihovu pojavu ne treba tumačiti na način da je prošli bio prije 100 godina, pa će sljedeći biti za 100”.
Što smo naučili iz zagrebačkog potresa?*
“Naučili smo da ih ne možemo spriječiti, ali da možemo i moramo preventivno djelovati na smanjivanju njihovih posljedica, poglavito u području kvalitetne, protupotresne gradnje. Naučili smo, nadam se, da je jeftinije i lakše zgrade obnavljati (ojačati) prije potresa nego nakon. Puno smo napredovali i na području djelovanja civilne zaštite, i brojnih službi koje djeluju kad se dogodi potres”
Koji je najčešći mit o potresima koji biste htjeli razbiti?*
“Ima raznih mitova i tumačenja, često se primjerice susrećemo s tumačenjima da potresi nastaju nakon velikih kiša. Pojedinci misle često i da je potres bio jači nego što smo mi seizmolozi objavili, da mi namjerno umanjujemo njegovu jačinu. Puno ljudi misli i da CSEM daje preciznije podatke o potresima (jer ih ranije objave, i jer su “međunarodni”). Oni podatke dobivaju od nas, i brojnih drugih seizmoloških službi i instituta, nemaju instrumente po terenu”.
