Donald Trump je tvrdio da je ekonomski učinak njegovog rata u Iranu “vrlo mala cijena” za svrgavanje režima te zemlje i zaustavljanje njenog nuklearnog programa.
Ali njegovu procjenu možda neće dijeliti deseci zemalja koje se bore s skokom cijena energije zbog blokade Hormuškog tjesnaca.
U proteklih dva tjedna Šri Lanka je uvela četverodnevni radni tjedan, dok je Međunarodna agencija za energiju (IEA) predložila da bi ljudi diljem svijeta trebali raditi od kuće kako bi uštedjeli energiju zbog stiske goriva izazvane sukobom.
Kapljica nafte napušta Bliski istok dok je Hormuški tjesnac i dalje pod iranskom kontrolom, sa smanjenim brojem brodova koji prolaze kroz njega od kraja veljače. Pritisak je pojačan nakon što je Teheran ciljao na brojna postrojenja za proizvodnju nafte u zaljevskim zemljama u znak odmazde za izraelske udare na njegovo vitalno plinsko polje South Pars.
Budući da se iranskom ratu ne nazire kraj, stručnjaci već upozoravaju na novu krizu troškova života. U Ujedinjenom Kraljevstvu računi bi od ljeta mogli porasti za čak 300 funti – vraćajući zemlju natrag u inflatorni potres uzrokovan ratom u Ukrajini.
“Zaista, ono što trgovci traže je neka vrsta naznake kraja sukoba, a mi to ne vidimo”, objašnjava dr. Adi Imširović, predavač energetskih sustava na Sveučilištu u Oxfordu. “Mislim da SAD nije shvatio da je stvarna cijena nafte koja ide u rafinerije i ono što će ići krajnjim korisnicima zapravo puno skuplja od onoga što tržišta pokazuju.”
Cijena sirove nafte Brent, koja se smatra globalnom referentnom točkom nafte, porasla je više od 60 posto od početka rata. Kad se tržište zatvorilo navečer 27. veljače, cijena mu je bila oko 71 dolar. U srijedu su cijene nakratko dosegle vrhunac od 119 dolara po barelu, što je najviša brojka od prvih nekoliko mjeseci rata u Ukrajini.
.jpg)
Zašto je Azija u opasnosti od ekonomskog šoka
Azija je posebno ovisna o Hormuškom tjesnacu. Na njega otpada otprilike 80-84 posto globalnih tokova sirove nafte i više od 80 posto tranzita ukapljenog prirodnog plina (LNG) kroz tjesnac, prema dr. Umudu Shokriju, energetskom strategu i višem gostujućem suradniku na Sveučilištu George Mason.
Ali ne očekuje se da će se sve nacije boriti, kaže on.
“Razmjer u kojem će zemlje biti pogođene ovisi o dvije glavne stvari: udjelu nafte koju kupuju s Bliskog istoka i koje druge rezerve imaju.”
Kina je najveći uvoznik, a tamo je odlazila gotovo sva iranska nafta prije sukoba. Čak i sada, tankeri koji drže sankcionirane resurse izlaze iz tjesnaca prema Kini.
“S vremenom je Kina jako puno radila na njihovoj opskrbi, tako da su oni jedan od najvećih kupaca južnoameričke nafte. Veliki su kupac ruske nafte. Kupuju mnogo zapadnoafričke nafte”, kaže dr. Imširović. “Sa svojom financijskom snagom, uspjeli su također izgraditi ogromne zalihe rezervi.”
Zemlje poput Japana i Južne Koreje “jako su izložene”, kaže on, ali zbog svojih “prilično velikih rezervi” neće se suočiti s istim šokom koji će doživjeti neke zemlje u Južnoj Aziji.
Ovo su zemlje za koje se očekuje da će najgore proći u bliskoistočnoj naftnoj krizi:
Indija
Indija čini 14,7 posto uvoza koji se oslanja na Hormuški tjesnac, prema dr. Shokriju, koji je rekao da je plin za kuhanje posebno ranjiv.
“Više od 60 posto potražnje za ukapljenim naftnim plinom (LPG) zadovoljava se uvozom, što gorivo za kuhanje čini posebno ranjivim”, kaže on. „Ako se poremećaji nastave, kućanstva bi se mogla suočiti sa smanjenim pristupom energiji, rastućim troškovima i povećanim oslanjanjem na goriva niže kvalitete kao što su biomasa ili kerozin.
“To ne samo da bi povećalo troškove života, već bi stvorilo i zdravstvene rizike, posebno za populaciju s nižim prihodima, dok bi se pojačao pritisak na već opterećene javne službe.”
Električne indukcijske ploče za kuhanje nestale su s polica u Indiji jer kućanstva žure kupiti uređaj usred nestašice plina za kuhanje.
Već je nekoliko modela rasprodano na platformama za e-trgovinu i brzu trgovinu kao što su Amazon, Flipkart, Blinkit, Instamart i Zepto, dok neki offline lanci kažu da su nove zalihe još danima.
Šri Lanka
Vlasti Šri Lanke priopćile su u utorak da im je ostalo oko šest tjedana rezervi goriva, budući da zemlja uvelike ovisi o uvozu plina i nafte. Vlasti su uvele četverodnevni radni tjedan i strogu racionalizaciju goriva kako bi očuvale sve manje zalihe.
Prabath Chandrakeerthi, povjerenik osnovnih službi, rekao je novinarima nakon sastanka s predsjednikom Anurom Kumarom Dissanayakeom da će sve državne institucije, zajedno sa školama i sveučilištima, prijeći na četverodnevni radni tjedan.
“Također tražimo od privatnog sektora da slijedi primjer i od sada svaku srijedu proglasi praznikom”, rekao je.
Ovaj tjedan video je postao viralan na kojem se vidi kako muškarac u Šri Lanki vozi skuter dok nosi drugi skuter u krilu dok traži gorivo, prema Colombo Post.
Pakistan
Pakistan uzima otprilike 85 posto svoje energije iz Hormuškog tjesnaca, prema dr. Shokriju. Zemlja je kao rezultat toga već implementirala politiku rada na daljinu i mjere za uštedu goriva.
Premijer Shehbaz Sharif upozorio je da vlada mora smanjiti potrošnju goriva i pripremiti se za potencijalne šokove u opskrbi s obzirom na situaciju na Bliskom istoku.
U televizijskom obraćanju, g. Sharif je rekao da će se škole diljem zemlje zatvoriti na dva tjedna. Također je rekao da će se sveučilišta i druge visokoškolske ustanove diljem južnoazijske zemlje prebaciti na online nastavu tijekom tog razdoblja kako bi se održale akademske aktivnosti uz ograničenje putovanja.
“U sljedeća dva mjeseca vladini će odjeli dobiti 50 posto smanjenja naknada za gorivo”, rekao je g. Sharif, dok će javni uredi biti otvoreni samo četiri dana u tjednu, a polovici državnih zaposlenika bit će naređeno da rade na daljinu.
Bangladeš
Bangladeš je oko 95 posto ovisan o uvozu nafte s oko 20 dana rezervi, prema dr. Shokriju. Saudijska Arabija i Katar dva su ključna dobavljača.
Zemlja je uvela ograničenja goriva i rasporedila trupe kako bi spriječila gomilanje goriva.
Premijer Tarique Rahman navodno traži oko 2 milijarde dolara zajmova od multilateralnih zajmodavaca do lipnja za financiranje uvoza ukapljenog prirodnog plina i drugih goriva tijekom ljeta, prema Bloomberg.
Administracija očekuje 1,3 milijarde dolara samo od Međunarodnog monetarnog fonda, zajedno sa 700 milijuna dolara od Azijske razvojne banke.
Kako će to utjecati na UK?
Dok Ujedinjeno Kraljevstvo manje ovisi o nafti s Bliskog istoka, s gotovo svim uvozom iz Sjevernog mora i SAD-a, oslanja se na uvoz mlaznog goriva i dizela iz regije, posebice iz Kuvajta, gdje su dvije rafinerije pogođene u iranskim napadima.
Velika Britanija ovisi o uvoznom LNG-u, što stvara daleko veći problem od nafte, smatra dr. Imširović. Dok većina plina u Velikoj Britaniji dolazi iz Norveške i Sjedinjenih Država, dio dolazi iz Katara.
“Problem je što na tim međunarodnim tržištima cijene rastu”, kaže on. “Iako je sezona grijanja možda skoro gotova, obično do lipnja Ujedinjeno Kraljevstvo počinje graditi rezerve u Europi, a Ujedinjeno Kraljevstvo trenutno ima vrlo ograničene rezerve.”
