Wsa svojim svježe manikiranim dugim ružičastim noktima Nicole gura sljedeći naboj streljiva u spremnik i puni svoju pušku. Zatim namješta štitnike za uši, liježe i pažljivo se postavlja iza AK15.
Prvi hitac promašuje njenu metu 100 metara preko snježnog prostranstva, ali drugi pogađa uz oštar zveket i Nicole nastavlja nizati pogodak za pogotkom, premještajući se u sjedeći položaj, a zatim stojeći s teškim pištoljem pritisnutim o rame.
Ranije tog dana Nicole San Juan, 35, dojurila je u streljanu u regiji Kanta-Häme u Finskoj s pahuljastim Disneyjevim igračkama koje su se ljuljale s njezine naprtnjače zajedno sa svjetlucavom uokvirenom fotografijom nje i njezina dečka. Visoka jedva više od 5 stopa, njezina vitka građa ističe se među bradatim muškarcima širokih ramena odjevenim u maskirne haljine. Ali Nicole nije sama. Otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu u veljači 2022., sve veći broj žena u Finskoj uči pucati i upoznaje se s vatrenim oružjem.
.jpg)
Suvi Aksela, voditeljica komunikacija za Naisten Valmiusliitto – Žensko nacionalno udruženje pripravnosti za hitne slučajeve Finske – govori The Independentt da su nakon invazije telefoni njezine organizacije “zvonili bez prestanka” sa ženama zainteresiranima za obuku.
Ona kaže: “Prvo pitanje koje su nam postavili bilo je ‘kako mogu pomoći? Što mogu učiniti?'”
Drugo pitanje? “Gdje mogu naučiti pucati?”
Pričuvnik Vantaa, skupina kojoj pripada Nicole i koja održava ovu obuku gađanja na strelištu Loppi, krajem 2021. godine bilježi oko 950 pripadnika. Danas njihov broj iznosi 2312, a od tih rezervista oko 170 su žene.
Nicole se prijavila u rezerviste Vantaa ubrzo nakon veljače 2022. Kaže: “Kada je počeo rat u Ukrajini, vidjela sam te slike žena koje su bježale i bile su ranjive. Shvatila sam da bih i ja mogla biti u takvoj situaciji, a nemam nikakve vještine.”
Nicole sada redovito pohađa treninge streljaštva i radi na tome da zaradi dovoljno sati da podnese zahtjev za dozvolu za kupnju vlastitog oružja. Ona kaže: “Mislim da je važno da žena poput mene zna kako ih koristiti [guns] kako bismo se zaštitili u najgorem slučaju.”
.jpg)
Prethodnog petka navečer 25 pričuvnica okupilo se na djevojačkoj večeri na kojoj su jele kolače, bile u sauni i uspoređivale naoružanje. Nicole ističe da žene često imaju drugačije preferencije od muškaraca kada je u pitanju vatreno oružje – iako možete pretpostaviti da bi radije imali lakši pištolj, ona bi osobno odabrala pušku jer ih je lakše prilagoditi manjim rukama. AK15 kojim Nicole danas puca vrsta je jurišne puške koju koriste jedinice za specijalne operacije ruske vojske.
Helena Laasjorvi živi u Mantsali oko 50 km sjeverno od Helsinkija i također je članica Vantaa Reservists. Ona kaže: “Zbilja mi je važno znati koristiti oružje zbog situacije koju imamo s našim susjedom.
“Svatko bi trebao moći zaštititi sebe i svoje obitelji.”
Ne samo da Finska dijeli 1343 km dugu granicu s Rusijom, već je zemlja izgubila teritorij od Sovjetskog Saveza u ‘Zimskom ratu’ 1939.-1940., što je bolno sjećanje koje se prenosi generacijama.
Suočena s neprijateljskim susjedom na istoku, oštro privučena u fokus ruskom okupacijom Krima 2014. i velikom invazijom na Ukrajinu 2022., finska vlada razvila je strategiju “sveobuhvatne sigurnosti” koja uključuje sve dijelove društva koji preuzimaju odgovornost za obranu.
Potpukovnik Annukka Ylivaara, pomoćnik glavnog tajnika vladinog odbora za sigurnost, objašnjava: “Naglašavamo ulogu pojedinaca kao sigurnosnih aktera.”
Iako se Naisten Valmiusliitto ne bavi vatrenim oružjem, organizacija održava tečajeve o sigurnosti i pripravnosti. Prepoznatljive po svojim prepoznatljivim ljubičastim šeširima s kapicama koje se nose s kamuflažom u vojnom stilu, žene uče vještine kao što su prva pomoć, ugostiteljstvo na terenu i terenska vožnja. Osim toga, grupa vikendom organizira vježbe za učenje vještina preživljavanja, često kampirajući u šumi.
Ti su tečajevi oduvijek bili popularni, ali Aksela kaže da je potražnja za prvima koji su pokrenuti nakon invazije na Ukrajinu bila toliko velika da se sustav potpuno srušio s 800 žena koje su čekale u redu online. Čak i danas, tečajevi se obično popune u roku od jedne minute.
Aksela dodaje: “Naša strategija u Finskoj je da budemo toliko spremni da nitko ne želi ni pokušati. Poruka koju želimo podijeliti sa svijetom je da smo sposobni, sposobni i voljni braniti ono što je naše.”
-(1).jpg)
Ulla Mattila, 51, bila je na brojnim treninzima i sada volontira kod Naistena Valmiusliitta. Poput mnogih žena, počela je istraživati te tečajeve nakon invazije na Ukrajinu prije četiri godine. Ona priča The Independent: “Prvih dana rata izgledalo je kao da će samo zakotrljati tenkove po cijeloj zemlji i nema ih stajanja.
“Postojao je osjećaj da se ovo moglo dogoditi nama.”
Finska nacionalna obrambena udruga za obuku (MPK) provodi obuku za civile osmišljenu kao podrška spremnosti finskih obrambenih snaga, pri čemu se obuka gađanja pokazala posebno popularnom. Direktor obuke Kari Pietiläinen procjenjuje da je prošle godine ispaljeno oko milijun metaka, ali sugerira da je to ništavno u usporedbi s time koliko bi rezervisti ispalili.

Kao i s rezervistima, MPK je doživio porast aktivnosti od 2022. U 2021. organizacija je zabilježila 48 000 dana obuke; 2025. godine taj je broj bio blizu 149.000, a nešto više od 32.000 ovih dana pripisano je ženama.
Sa snažnom kulturom lova i sportskog streljaštva, Finska ima najveću stopu posjedovanja oružja u EU i jednu od najviših u Europi. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u Finskoj postoji oko 1,5 milijuna komada vatrenog oružja s dozvolom, s otprilike 460 000 vlasnika dozvole, u zemlji s ukupnom populacijom od nešto više od 5,6 milijuna.
Trenutačno u Finskoj postoji oko 670 streljana poput one u Loppiju, ali finska vlada planira otvoriti još oko 300, čime bi ukupan broj bio oko 1000.
-(1).jpg)
Finska je stalno visoko rangirana kada je riječ o spremnosti građana da brane svoju zemlju u slučaju napada. Istraživanje Savjetodavnog odbora za obrambene informacije provedeno krajem 2025. pokazalo je da bi 80 posto od 1072 ispitanika bilo spremno sudjelovati u operacijama nacionalne obrane u slučaju napada.
Akela kaže: “Zašto želimo braniti ovu zemlju? Zato što je ovo naš dom i volimo ga. To je u našem DNK.”
Nicoleini roditelji su s Filipina, no ona je rođena u Njemačkoj i preselila se u Finsku kad je bila djevojčica. “Želim zaštititi svoju zemlju”, kaže ona. Imam imigrantsko podrijetlo, ali sam odrastao ovdje, a ono što imamo ovdje je nešto vrlo posebno.”
Na pitanje bi li uzela oružje u ruke za obranu svoje zemlje, Helena također ne oklijeva: “Naravno.”
Ona dodaje: “Želimo mir, ali ako dođe do situacije s Rusijom, znamo što nam je činiti.”

