Zamjenik kubanskog ministra vanjskih poslova izjavio je da se otočne oružane snage aktivno pripremaju za potencijalni američki vojni napad, što je do sada najoštrije javno priznanje strahova Havane dok Trumpova administracija intenzivira kampanju protiv komunističke vlade.
“Naša vojska je uvijek spremna, i zapravo se ovih dana priprema za mogućnost vojne agresije”, rekao je Carlos Fernández de Cossio jučer intervjuu za NBC, dodajući da je promjena kubanskog režima kao opcija “apsolutno isključena”. “Bili bismo naivni da ne pogledamo što se događa diljem svijeta”, govori.
Fernández de Cossio rekao je da se nada da do invazije neće doći te je doveo u pitanje kakvo opravdanje Washington može ponuditi za vojnu akciju protiv susjedne zemlje, ali je svjestan da su odnosi između dviju vlada pogoršali posljednjih mjeseci.
Ruski tanker preusmjerio kurs
Upozorenje dolazi nakon što je ruski tanker koji je prevozio dizelsko gorivo za Kubu bio prisiljen preusmjeriti plovidbu nakon što je Washington intervenirao kako bi blokirao pošiljku, ukazhujući na doseg naftnog embarga Trumpove administracije protiv otoka. Tanker Sea Horse, koji je prevozio otprilike 200.000 barela ruskog dizela, promijenio je odredište u Trinidad i Tobago 20. ožujka nakon što su SAD pojasnile da Kuba nema pravo primati rusko gorivo, prema Bloombergu i pomorskoj obavještajnoj tvrtki Kpler. Ruski dužnosnici odbili su komentirati kada su ih pitali je li teret bio namijenjen Kubi.
Američko ministarstvo financija u međuvremenu je dodalo Kubu na popis zemalja kojima je zabranjeno primanje ruske nafte, zabranjujući transakcije povezane s prodajom, opskrbom ili isporukom sirove nafte i naftnih derivata ruskog podrijetla na otok.
Drugi brod, ruski tanker Anatolij Kolodkin, još uvijek prelazi Atlantik na putu prema kubanskoj luci Matanzas, prema podacima praćenja brodova. Hoće li mu biti dopušteno istovariti teret poslužit će kao daljnji test provedbe zakona od strane Washingtona.
Stanje na Kubi je jako teško
Stanje na Kubi je bilo teško i prije najnovije blokade. Sada je izuzetno teško. Otok je 2026. primio samo dvije male isporuke nafte, a prošli tjedan pretrpio je 29-satni nestanak struje u cijeloj zemlji nakon što se njegova krhka elektroenergetska mreža, koja se oslanja na stare generatore na naftu za 80% električne energije, potpuno raspala, ostavljajući 10 milijuna stanovnika bez struje. Još jedan rašireni nestanak struje zabilježen je 21. ožujka. Ujedinjeni narodi upozorili su da situacija riskira da preraste u humanitarnu katastrofu. Čak i prije kvara na mreži, većina Kubanaca trpjela je dnevne nestanke struje od 16 ili više sati.
Kriza ima korijene u ukidanju subvencionirane venezuelanske nafte nakon hapšenja kubanskog saveznika Nicolása Madura u siječnju, a pogoršala ju je i američka izvršna naredba kojom se prijeti carinama svakoj zemlji koja isporučuje gorivo na otok, mjera koja je uspješno odvratila Meksiko i druge potencijalne dobavljače od održavanja isporuka.
Američki državni tajnik Marco Rubio, prošli je tjedan zaoštrio retoriku Bijele kuće, rekavši novinarima da kubansko vodstvo nije sposobno održavati vlast na otoku. “Kuba ima gospodarstvo koje ne funkcionira i politički i vladin sustav koji ga ne može popraviti, pa se moraju dramatično promijeniti”, rekao je. Rubio, prvi Kubanac rođen u SAD-u koji obnaša dužnost državnog tajnika, ne skriva želju za promjenom režima u Havani. Čini se da mu je to i jedan od glavnih ciljeva.
Treba li Trumpu još jedan sukob?
Predsjednik Donald Trump otišao je još dalje, rekavši da se Kuba suočava s dvije mogućnosti: “prijateljskim preuzimanjem” ili, kako je rekao, neprijateljskom alternativom, dodajući da će u konačnici rezultat biti isti. Dodao je da bi Washington uskoro mogao postići dogovor s Havanom ili donijeti druge odluke u vezi s otokom.
Unatoč eskalaciji retorike, obje strane su priznale da su izravni pregovori u tijeku. Kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel potvrdio je da su dužnosnici iz Washingtona i Havane započeli izravne razgovore u nastojanju da riješe svoje razlike, iako nijedna vlada nije pružila detalje o pregovorima.
SAD i Kuba ostaju žestoki protivnici već 65 godina, ali trenutni sukob označava jednu od najoštrijih epizoda napetosti još od Hladnog rata. S obzirom na to da Washington istovremeno vodi mirovne pregovore o Ukrajini i vojnu kampanju protiv Irana koja je dovela do porasta cijena nafte na najvišu razinu u posljednjih nekoliko godina, ulozi daljnje pogrešne procjene na Karibima rastu iz dana u dan.
Dok je fokus na Grenlandu, SAD aktivno radi na rušenju jedne vlade
