Otvorila se Pandorina kutija u Jadroliniji: Pogibija pomoraca iznjedrila novi veliki problem

Pogibija trojice pomoraca na koje je u Malom Lošinju pala rampa trajekta Lastovo otvorila je Pandorinu kutiju problema u Jadroliniji kojom rukovodi David Sopta, diplomirani inženjer strojarstva, ali i član HDZ-a, što je tek jedan od razloga zbog kojih je i u ovoj mučnoj priči gotovo nemoguće zaobići politiku.

Osim što se tragedija u Malom Lošinju u vladajućim redovima naziva problemom za Soptu, dio članova HDZ-a uvjeren je da je ovaj nesretni slučaj rezultirao produljenjem sukoba premijera Andreja Plenkovića i resornog ministra Olega Butkovića, čiji su se odnosi i prije ovoga slamali na kadrovskoj križaljci u Jadroliniji, čiji predsjednik Uprave Sopta, prema prvim izjavama nakon nesreće, ne planira dati ostavku.

Umjesto ostavke, Sopta je odlučio sačekati da institucije koje istražuju uzroke i okolnosti nesreće odrade svoj posao pa će se, kako je rekao, tek onda moći govoriti o činjenicama i okolnostima događaja, kao i o eventualnom prihvaćanju odgovornosti. No, o Soptinoj sudbini, kao i onoj ministra Butkovića, naravno da je odlučio premijer Plenković.

Starost broda

Mnogi su u HDZ-u primijetili ovu Soptinu poruku, ali i šutnju ministra mora, prometa i infrastrukture, umjesto kojega je prva dva dana nakon nesreće izjave davao državni tajnik Josip Bilaver, u kojem dobar dio HDZ-ovaca i vidi Butkovićeva nasljednika u slučaju da ovaj pristane na Plenkovićev ultimatum te da iz Vlade ode kao kandidat za primorsko-goranskog župana na lokalnim izborima koji se održavaju u svibnju iduće godine.

Da će se tragični događaj u Jadroliniji koristiti u političke svrhe, može se zaključiti i iz SDP-ova oglašavanja na ovu temu u sklopu kojeg su prozvali Butkovića, ali i upozorili na stare brodove koji često ne udovoljavaju ni lučkoj infrastrukturi ni suvremenim potrebama. Dok se političari prepiru, javnim prostorom šire se teorije pa se može čuti da rampa trajekta Lastovo, teška deset tona, koja je usmrtila tri pomorca nije bila osigurana zaštitnim, sigurnosnim klinom koji joj onemogućava da se spusti, ali isto tako i da je do nesreće došlo zbog ljudskog faktora.

U HDZ-u ključa zbog Butkovića: Ovo je njegova najveća greška i prva velika afera u karijeri

Istraga će doista tek pokazati što se točno dogodilo i kako se deset tona teška rampa srušila na vođu stroja te dva kormilara i jednog člana posade kojega su, srećom, uspjeli spasiti, ali da je nezadovoljstvo stanjem u Jadroliniji prisutno, pokazuju riječi kapetana Ivana Srzentića iz Strukovnog sindikata pomoraca Jadrolinije. “O brodu koji ima 55 godina ne bih razgovarao. Neka o tome govori predsjednik Uprave. Poželjet ću predsjedniku Uprave automobil od 55 godina”, rekao je Srzentić za Novi list. Na starost broda pokušao se referirati i Bilaver, koji se prvi kao predstavnik ministarstva našao na udaru medija. “Je li to starost broda ili nešto drugo? Cijelo smo vrijeme u kontaktu s Jadrolinijom i apeliramo na to da sigurnost bude što veća. Ne bih htio prejudicirati rezultat istrage”, poručio je diplomatski Bilaver, otkrivajući kako je u procesu nabava šest novih plovila, a u pripremi i nabava triju novih katamarana, što su dugotrajni procesi.

Polovni brodovi

Dugotrajnim procesom istrage trebalo bi se utvrditi jesu li istinite teze o nedovoljno osiguranoj rampi i nedostatku sigurnosnog sustava koji u takvom slučaju sprečava njezin nagli pad, a ono što se još od početka srpnja zna jest da je predsjednik NO-a Jadrolinije Damir Zec pisao Butkoviću da ga razriješi s funkcije na kojoj se nalazio od 2017. godine, odnosno od mandata Alana Klanca. Na čelo Jadrolinije Sopta je došao kao kadar blizak premijeru Plenkoviću, ali i kao kadar od njegova posebnog povjerenja. Upućeni svjedoče da je Sopta jednako tako blizak i s ministrom Brankom Bačićem, ali i da bi nesuglasice između njega i Zeca mogle biti rezultat Plenkovićevih nastojanja da se riješi Butkovića.

Kako bilo, Zec je zahtjev za razrješenje obrazložio neslaganjem s kupnjom polovnih brodova koje je ocijenio kao preplaćene. U pismu je jednako tako naveo kako u posljednjih godinu, dvije poslovna politika koju provodi Uprava predvođena Soptom znatno odstupa od njegova viđenja rukovođenja upravljanja i razvoja Jadrolinije. Još je tada u pismu govorio o brodovima koji nakon nabave mjesece provode na remontu u brodogradilištima prije nego što krenu u redovne linije, a ukupne nabavne cijene ne odražavaju njihovu tržišnu vrijednost. Kao problem Damir Zec je naveo i ignoriranje pitanja te zahtjeva Nadzornog odbora te razvoj ljudskih kapaciteta, dovodeći u pitanje mogućnost izgradnje triju električnih brodova u brodogradilištu Dalmont iz Kraljevice. Potvrdivši da je od Zeca dobio pismo, Butković je najavio da će pogledati što se događa u Jadroliniji, napominjući kako su prijepori između Uprave i NO-a uobičajena pojava.

To možda i jest tako, međutim, naši sugovornici u Jadroliniji tvrde da je sve donedavno Zec bezuvjetno vjerovao Sopti, ali i da je Nadzorni odbor na sve javne nabave u kupnji polovnih brodova dao suglasnost, nakon čega je tek u posljednje vrijeme odgovornost odlučio prebaciti na Upravu iako je NO taj koji odlučuje o pokretanju postupaka javne nabave.

Interna istraga

Zbog toga u Jadroliniji i sumnjaju da bi u pozadini mogla biti politička kuhinja na najvišoj razini unutar Vlade i HDZ-a, unatoč tome što je i kapetan Ivan Srzentić iz Strukovnog sindikata pomoraca, nakon bivšeg predsjednika NO-a Jadrolinije Damira Zeca, zatražio ostavku predsjednika Uprave Sopte. Srzentićevu sindikatu u ovom zahtjevu pridružio se i Sindikat pomoraca Hrvatske, koji djeluje u Jadroliniji, u kojoj se na šutnju odlučio Nezavisni sindikat pomoraca putničkih brodova Hrvatske koji se među pomorcima naziva i Soptinim sindikatom.

U fokusu javnosti David Sopta našao se tek nedavno zbog broda nazvanog po Oliveru Dragojeviću, posebice onda kada je satima plutao nasred Korčulanskog kanala jer je usred prve plovidbe ostao bez pogona, a uz to se spornim smatrala i kupnja trajekta norveškog brodara Fjord Line za 18 milijuna eura. Slučajno ili ne, Jadrolinija je za tu kupnju raspisala natječaj tražeći brod star 33 godine čije su karakteristike do detalja odgovarale onom norveškom, pa se tako uz restoran, bar, samoposlužni restoran i igraonicu, u uvjetima spominjao i kasino.

Butković se oglasio o nesreći na trajektu: ‘Tu sam cijelo vrijeme, ne bježim od odgovornosti’

No premijer Plenković je u vezi s kupnjom “Olivera” stao iza Sopte, a njegovu je stranu držao i u jeku velikih sukoba oko Jadrolinije u ljeto 2018. godine, kada je Butković planirao smijeniti kompletnu Upravu Jadrolinije, a Sopta je tada kao Plenkovićev čovjek od povjerenja tek preuzeo tu državnu tvrtku. Tada se sumnjalo u korupciju pri kupnji katamarana vrijednog više od 35 milijuna eura. Unatoč tome što je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković u Jadroliniji proveo detaljnu internu istragu o kupnji trajekta “Oliver”, zbog čega se u ovom slučaju spominjalo uključenje USKOK-a, Sopta je zadržao svoju poziciju, a Plenković stav da Butković inzistira na Soptinu micanju kako bi ovladao tom tvrtkom s prihodima koji se mjere u milijunima eura.

HDZ-ova ekipa

Osim toga, Plenković je sumnjao da Butković želi biti odlučujući faktor pri nabavljanju većeg broja brodova, o čemu u jeku kampanje za parlamentarne izbore govorio i predsjednik Zoran Milanović koji je upozoravao da će Jadrolinija propasti ne bude li imala kvalitetne brodove. Pritom je Milanović optužio HDZ, Plenkovićeve prijatelje i ministra Olega Butkovića.

“Jadrolinija može ostati bez najprofitnijih ruta, Supetar, Prizna – Žigljen, Preko – Zadar, tu se sutra može javiti neki skandinavski brodar i konkurirati pod istim uvjetima kao naši i Jadrolinija će propasti ako ne bude imala kvalitetne brodove. Što oni rade? HDZ-ova ekipa i prijatelji ‘bušido’ Olje Butkovića i Plenkovića? Uzimaju rabljene brodove iz Grčke, koji spadaju među najlošije i najjeftinije brodove, tu se uzima provizija sto posto, izbjegavaju hrvatska brodogradilišta i ruše konkurentnost Jadrolinije”, naveo je predsjednik Zoran Milanović, koji je premijera Plenkovića upitao i kada je njegova vlada sagradila barem jedan trajekt za Jadroliniju u hrvatskom brodogradilištu, ustvrdivši kako su zadnja četiri trajekta za Jadroliniju izgrađena između 2011. i 2015. godine.

Premda nije precizirao, Milanović je, govoreći o Plenkovićevu prijatelju, očito mislio na Soptu, diplomiranog inženjera strojarstva koji je najveći dio karijere proveo u osiguravateljskom biznisu. S pomorstvom i brodarstvom imao je kratak doticaj sredinom 90-ih kada je radio u Croatia Lineu, koji je u međuvremenu propao. Sopta je također bio zaposlen i u HEP-u. U HDZ-u je aktivan još od ere bivšeg premijera Sanadera, kada je bio pomoćnik ministra vanjskih poslova Miomira Žužula, a potom i njegove nasljednice Kolinde Grabar Kitarović. Imovinska kartica otkriva da Sopta mjesečno zarađuje 4111 eura.

Ulazilo more

I trajekt Lastovo na kojem je došlo do posljednje tragedije jedan je od najstarijih u Jadrolinijinoj floti. Lastovo je zapravo trajekt za lokalne linije klasificiran kao ro-ro putnički brod izgrađen u Japanu, gdje je plovio pod imenom Ishizuchi. Brod je Jadrolinija kupila 1978. godine te je po riječima onih koji se razumiju u tematiku već trebao završiti u rezalištu.

Kada je riječ o trajektima na lokalnim linijama, Jadrolinija ih ima 39. Prosječna starost flote je 26 i pol godina. Lošinjanka je po godini proizvodnje ‘vršnjakinja’ Lastova jer je trajekt izgrađen 1969. godine u Kraljevici te se smatra serijom škovacera, odnosno brodova namijenjenih malim pristaništima kakva su u Jadrolinijoj floti još dva – Šoltanka i Pelješanka. Oba su izgrađena 1971. godine u Kraljevici. Sis je pak izgrađen tri godine poslije u engleskom brodogradilištu za engleskog naručitelja, gdje je plovio do 1997. godine pod imenom Netley Castle. Brod Sveti Juraj koji je prevozio zatvorenike na Goli otok izgrađen je 1980. u Kraljevici te je isprva nosio naziv Jurjevo. Jadrolinija ga je kupila 1989. godine i za potrebe bijele flote prilagodila u brodogradilištu Kraljevica.

Plenković odgovorio hoće li smijeniti Butkovića: ‘Sjetite se Damira Krstičevića’

U Japanu je pak izgrađen trajekt Valun star 41 godinu. Jadrolinija ga je kupila 1998. godine te održava liniju Prapratno – Sobra. Trajekt o kojem se nedavno pisalo zbog toga što mu je u garažu ulazilo more pa su putnici bili prisiljeni izuvati cipele poznat je pod nazivom Brestova i izgrađen je u Japanu davne 1985. godine. Jadrolinija ga je kupila 1999. godine. Za potrebe Dina Petrokemije u Kraljevici je 1986. godine građen trajekt poznat pod nazivom “Vladimir Nazor”. U posadi je i brod “Mate Balota” izgrađen 1988. godine u Kraljevici, kao i “Petar Hektorović”, koji je u Danskoj građen 1989. godine. Iste godine u Kraljevici je izgrađen “Bartol Kašić”. Flotu čini i “Hanibal Lucić”, trajekt izgrađen 1993. godine. Uz “Olivera”, 27 godina imaju i trajekti Lastovo i Kijevo, a više od dva desetljeća star je i trajekt koji nosi ime po Tinu Ujeviću.

Prijatelj s košarke

Trajekti Marjan i Bol izgrađeni su 2005. godine, a 19 godina star je trajekt Cres. Godinu dana mlađi je trajekt Ilovik, a 17 godina imaju trajekti Hrvat i “Juraj Dalmatinac” te Korčula. U Brodosplitu je pak prije 15 godina građen trajekt Biokovo, dok je Faros prije 15 godina građen u Grčkoj, odakle je stigao i Ugljan te Jadran. Svega četiri trajekta u Jadroliniji imaju deset godina, a najmlađi brod u floti je Sv. Duje sagrađen 2017. godine.

Upozorenja na probleme u Jadroliniji stizala su na vrijeme i do Plenkovića i do Butkovića, ali ministar se očito nije želio zamjerati premijerovu prijatelju s košarke, čiji je otac profesor na riječkom Tehničkom fakultetu, a ujedno je bio jedan od osnivača HDZ-a. Zbog toga je Butković, kao što je 7dnevno već pisao, sačuvavši Soptu, čuvao i vlastitu fotelju, ali nakon ove tragedije to ne može ostati tako.

U kampanji je zeznuo Bačića

Da politike u Jadroliniji i oko nje doista ima, dalo se naslutiti i u jeku kampanje za parlamentarne izbore, kada je ministar graditeljstva Branko Bačić uz pomoć predsjednika Uprave Jadrolinije Davida Sopte pokušao organizirati zabavu s mažoretkinjama kako bi na Korčuli dočekao trajekt nazvan po Oliveru Dragojeviću.

Te planove ministra graditeljstva poremetilo je Butkovićevo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, koje je zabranilo isplovljavanje trajekta starog 26 godina iz Splita prema Veloj Luci. Tako je ispalo da je jedan potpredsjednik Vlade onemogućio predizborne aktivnosti drugoga potpredsjednika Vlade.

Tajni politički dogovor

Trajekt simbolično nazvan po pokojnom Oliveru izgrađen je u Japanu, a prethodno je bio u vlasništvu Horizon Shipping Chompany iz Grčke te je plovio od Krfa do Igumenice. Trajekt koji je prvotno nosio ime Vela Luka navodno je plaćen 12 milijuna eura te je odmah po dolasku otpremljen u brodogradilište “Viktor Lenac” na doradu za koju su izdvojeni dodatni milijuni.

Premijer Plenković, međutim, to nije zamjerio svome prijatelju i predsjedniku Uprave Jadrolinije Davidu Sopti pa postoji mogućnost da je tajni politički dogovor bio da se na taj način, kupnjom polovnih brodova kojima je potreban remont, hrvatska brodogradilišta uposle i pokušaju spasiti od propasti.