Američko-izraelski napad na Iran koji za posljedicu ima zatvaranje Hormuškog tjesnaca, ako je suditi po upozorenjima stručnjaka, rezultirat će i rastom cijena hrane, što je hrvatskim građanima zvono za uzbunu jer i sa sadašnjim cijenama jedva spajaju kraj s krajem. Da je rast cijena hrane gotovo neizbježan, jasno je iz toga što je rat na Bliskom istoku već doveo do rasta cijena umjetnih gnojiva za 30 posto.
Prema procjenama Hrvatske poljoprivredne komore, zbog rasta cijena gnojiva trošak po hektaru žitarica u jeku proljetne sjetve mogao bi biti i do 150 eura veći nego u ovo doba prošle godine. Eskalacija rata već je utjecala na domaće proizvođače junetine, koji značajan dio svojih proizvoda plasiraju na libanonsko tržište.
Iz udruge Baby Beef u razgovoru za Novi list upozorili su da im prijete ozbiljni problemi jer je arapski svijet veliko tržište za plasman hrvatske junetine, a posljednji je brod s hrvatskim mesom za Libanon otplovio prije mjesec dana. Iako su iz Libanona već poslali novi za isporuku hrvatske junadi, on je na čekanju u Turskoj.
Vječna ovisnost
Imajući u vidu ozbiljnost situacije, intervenirali su iz Europske komisije, predlažući model humanitarnih koridora za brodove s naftom u Zaljevu kao što je bilo u Crnome moru za izvoz žitarica u jeku agresije na Ukrajinu. Ne prođe li to, najprije nam prijeti nestašica nafte, a onda i gnojiva, što će s vremenom značiti i nestašicu hrane. Nemali su to izazovi za hrvatsko gospodarstvo i Vladu premijera Plenkovića, u kojoj iskazuju zabrinutost zbog cijene energenata i hrane te neizvjesnosti u turizmu.
Vlada je stoga nedavno ponovno uvela ograničenje na cijene naftnih derivata kako bi ublažila udar na građane i poduzetnike. No, unatoč intervenciji, cijena benzina porasla je u ožujku za četiri centa, a dizela za sedam centa po litri. Uz to, upućeni u prvoj polovici ove godine predviđaju i rast cijena energenata oko deset posto. Posebno zabrinjavaju procjene da će cijene hrane u Hrvatskoj rasti dvostruko brže nego u ostatku eurozone. Uzrok tomu su naša vječna ovisnost o uvozu i troškovi transporta. Više cijene goriva izravno se i neizbježno prelijevaju na troškove dostave namirnica, što se odražava na cijene u trgovinama. Sukob s Iranom ugrožava opskrbu sirovinama za gnojiva, što bi također moglo utjecati na cijene hrane.
Hrvatska inače godišnje proizvede oko 200.000 tona gnojiva, a dio uvozimo. Prošle smo godine, primjerice, samo iz susjedne Mađarske uvezli oko 85.000 tona gnojiva, iz Italije 61.000 tonu, a iz Slovenije nešto više od 50.000 tona. Iako dio gnojiva uvozimo, dio i izvozimo. Primjerice, u Rumunjsku smo prošle godine izvezli oko 65.000 tona, baš kao i u Tursku, dok smo Slovencima poslali malo manje od 50.000 tona gnojiva.
Daljnji rast
Iz Ministarstva poljoprivrede poručuju da poljoprivrednici ne moraju strahovati od manjka gnojiva jer Vlada ima kontrolni paket od 25 posto dionica u Petrokemiji, koja raspolaže dovoljnim količinama svih vrsta gnojiva. Nije problem za poljoprivrednike nestašica, nego to što su i iz Petrokemije poručili da su osigurali dovoljne količine, ali da su cijene ipak morali povisiti zbog značajnog porasta cijena energenata. Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore u ovoj situaciji od premijera Plenkovića traže ograničenje cijena gnojiva jer će poskupljenja na koncu platiti građani. No u Vladi zasad ne razmatraju taj korak.
Razmatra se zato kako pripremiti turističku sezonu, pa je resorni ministar Tonči Glavina već počeo upozoravati na visoke cijene jer bi one mogle odvratiti goste od ljetovanja u Hrvatskoj, koje bi se za mnoge tradicionalne posjetitelje u postojećim okolnostima moglo učiniti precijenjenim. Zbog opće globalne nesigurnosti i rata rezervacije za glavnu sezonu pristižu sporije nego inače, pa glavninu sezone dočekujemo s neizvjesnošću i rješavat će se u posljednji tren. Ekonomski analitičari već su iznijeli upozorenja da bi daljnji rast cijena goriva mogao ugroziti turističku sezonu ako Hrvatska postane skuplja od konkurentskih destinacija. O sezoni i moru hrvatski građani teško da će moći i razmišljati obistine li se crne slutnje o rastu cijena hrane. Upućeni su uvjereni da će udar na novčanike hrvatski građani najviše osjetiti na namirnicama koje ovise o uvozu, gnojivima i hlađenju.
To su u prvome redu voće i povrće jer je sve što nam stiže kamionima iz Španjolske, Italije i Grčke, a to su agrumi, rajčica i paprika, izravno vezano uz cijene dizela. Proizvodnja mesa i mlijeka također iziskuje ogromne troškove energije. Rast cijena goriva poskupljuje i stočnu hranu, pa bi se to moglo odraziti na cijenu svježeg mesa. O umjetnim gnojivima ovise pak pšenica i ostale žitarice, te se neizbježnim čini i rast cijena kruha i pekarskih proizvoda. Suncokretovo ulje i masnoće smatraju se burzovnom robom na koju ratni sukobi i logistički problemi, posebice blokada ruta zbog rata s Iranom, djeluje gotovo trenutačno. Visoki trošak električne energije trebao bi se odraziti i na smrznutu hranu.
Na fotografiji: Tonci Glavina. Foto: Ranko Suvar / CROPIX
Stroža ograničenja
Ukratko, prijeti nam lančani rast cijena namirnica iz svakodnevne uporabe. Veliki je to test za premijera Plenkovića i njegovu Vladu. Ova situacija za njih predstavlja visoki politički rizik jer su građani već iscrpljeni ranijim valovima inflacije. Baš kao što balansira s politikom i ideologijom u svojoj stranci i Vladi, tako će Plenković sada morati balansirati s državnim proračunom i razmisliti hoće li nastaviti s izdašnim subvencijama za struju, plin i gorivo, što bi moglo umiriti građane, ali ujedno i trošiti ogromna proračunska sredstva koja bi se inače mogla uložiti u investicije.
Moguće je da će Vlada povećati pritisak na velike trgovačke lance ako cijene hrane nastave divljati pa bi Plenković mogao uvesti stroža ograničenja marži, čak i izravno zamrzavanje cijena više osnovnih namirnica, što pak vodi u sukob s korporativnim sektorom koji je i ranije ozbiljno protestirao zbog takvih poteza. Rast cijena osnovnih namirnica najbrži je put do prosvjeda, ugroze socijalnog mira i potencijalnog pada popularnosti, te će Plenković vjerojatno poduzeti sve što je u njegovoj moći kako eventualni rast cijena uzrokovan ratom ne bi postao gorivo oporbe za nove napade na njega i HDZ, posebice ako se kriza odrazi na turističku sezonu, što bi za Hrvatsku bilo pogubno jer o njoj ovisi naš BDP.
Plenković se, vidjeli smo to mnogo puta, rado predstavlja kao stabilan lider u nesigurnim vremenima pa će i ova kriza s potencijalnim rastom cijena hrane biti izazov za njega. Uspjeh ili neuspjeh u kroćenju cijena dok traju sukobi na Bliskom istoku još će jednom testirati njegovu vještinu kriznog upravljanja.
Foto: Damjan Tadic / CROPIX
Najveći teret
Oni upućeni u premijerove aktivnosti i promišljanja tvrde da je on već spreman za prelazak u krizni modul, a državni intervencionizam mogao bi biti jedini alat kojim će se čuvati socijalna stabilnost. U ovoj krizi najveći teret, ali i najveća očekivanja Plenković ima od trojice ministara koji izravno upravljaju resorima pogođenima inflacijom i ratom. Primarno je tu riječ o novom ministru financija Tomislavu Ćoriću, kojega je Plenković nedavno vratio u svoj tim.
Od njega se očekuje da štiti državnu blagajnu i osmisli kako održati proračun, a u isto vrijeme dati zeleno svjetlo za nove pakete mjera pomoći ako za tim bude potrebe. Njegova je uloga da pronađe balans između proračunske stabilnosti i potencijalne potrebe za subvencioniranjem energenata te smanjenjem poreznog opterećenja kako bi se obuzdala inflacija. Ministar gospodarstva, DP-ov Ante Šušnjar, izravno je pak odgovoran za regulaciju cijena naftnih derivata i plina. Od njega se očekuje i strog nadzor marži u trgovačkim lancima, kao i osiguranje strateških zaliha energenata u slučaju daljnje eskalacije rata na Bliskom istoku. Kad cijene hrane divljaju, pod pritiskom je i ministar poljoprivrede David Vlajčić, od kojeg se očekuje da poljoprivrednicima osigura pomoć vezanu uz plavi dizel i subvencije za gnojivo.
Također bi trebao potaknuti domaću proizvodnju kako bi se smanjila ovisnost o uvozu hrane, no to je reforma koja zahtijeva vrijeme, a zasad nema vidljivih rezultata iako se već godinama najavljuje. U svakom slučaju, Plenković i u ovoj krizi ostaje glavni koordinator koji će politički morati “prodati” nove mjere i osigurati da se ne naruši socijalni mir do ljetne turističke sezone, koja bi nam mogla stići s još višim cijenama hrane, a i dosadašnje su nam zadavale glavobolje.
