Nakon što je početkom kolovoza stupila na snagu odluka Regulatorne komisije za energiju u Federaciji BiH (FERK) o poskupljenju električne energije za domaćinstva koja se snabdijevaju kod JP Elektroprivreda BiH, jasno je kako će najveći dio odgovornosti i tereta za vraćanje akumuliranih dugovanja Elektroprivrede preuzeti građani.
Novo prosječno poskupljenje električne energije za domaćinstva iznosi 10,04 posto, a za kategoriju ostala potrošnja 7,29 posto.
Puno reakcija bilo je od strane klubova potrošača, građana i svi su suglasni kako će se poskupljenje struje odraziti na proračun svakog domaćinstva, piše Akta.ba.
Lako je trošiti novac kad drugi vraćaju dugove
Prije par mjeseci, kada je najava o poskupljenju značila izvjesnost, na bojazan građana da će zbog većih cijena struje lančano poskupiti i ostali životni troškovi, direktor Elektroprivrede je izjavio kako i nove cijene nisu dovoljno visoke.
“I ova današnja cijena koja ide prema javnom snabdijevanju nije u skladu s našom proizvodnom cijenom. Da biste imali stabilan energetski sustav i energetski sektor, vi morate imati i stabilno javno poduzeće, moramo imati stabilna financijska sredstva da održavamo naše elektrane-hidroelektrane i termoelektrane i to je ono što u narednom razdoblju jest samo jedan korak”, rekao je tada Sanel Buljubašić, djelomično zadovoljan povećanjem cijena.
Također, Buljubašič je na konferenciji za medije u srpnju ove godine izjavio da je ukupan gubitak Elektroprivrede čak 331 milijun KM.
Kao opravdanje naveo je da su uzroci nedostatak uglja, hidrološki uvjeti i starost postrojenja za proizvodnju.
Podsjetimo, Elektroprivreda BiH je prema podacima FIA agencije, 2023. godinu završila u minusu od preko 142,3 milijuna KM, dok je samo godinu ranije poslovala pozitivno.
Prije par dana, Elektroprivreda je objavila Javni poziv koji se odnosi na “Nabavku usluga obavljanja fizičko/tehničke zaštite (najam opreme tehničke zaštite) ljudi i imovine JP Elektroprivreda BiH d.d.- Sarajevo, DOC-a (priključka i monitoringa sistema tehničke zaštite na dojavni centar agencije) s intervencijom i održavanjem opreme u vlasništvu JP Elektroprivreda BiH d.d.- Sarajevo”.
Procijenjena ukupna vrijednost okvirnog sporazuma bez PDV-a u KM iznosi 14 milijuna KM.
Unutar opisa traženih usluga stoji “Usluge obavljanja fizičko/tehničke zaštite (najam opreme tehničke zaštite) ljudi i imovine JP Elektroprivreda BiH d.d.- Sarajevo, DOC-a (priključka i monitoringa sistema tehničke zaštite na dojavni centar agencije) sa intervencijom i održavanjem opreme u vlasništvu JP Elektroprivreda BiH d.d.- Sarajevo.
Mjesta na kojem će se pružati usluge su objekti i prostori distributivnih Podružnica, proizvodnih Podružnica i objekti i prostori koji organizacijski pripadaju Direkciji Društva.
Ono što je zanimljivo je da se ne zahtijeva ekonomska i financijska sposobnost, da izvršenje usluga ne mora biti ograničeno za određenu profesiju te da pravne osobe ne moraju naznačiti imena i stručnu kvalifikaciju osoba odgovornih za izvršenje usluga, što donekle dovodi u pitanje nivo kriterija za ovako veliki natječaj.
Pomoć za građane “u zraku”
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH obećalo je pomoć građanima koji nisu u stanju plaćati struju po novim cijenama kao i umirovljenicima s najnižom mirovinom, ali to još stoji u zraku, kao mogućnost koju Elektroprivreda od dobiti treba odvojiti u te svrhe.
Na tu temu, iz Udruženja potrošača “Kluba potrošača TK” već godinama upozoravaju da bi trebali imati socijalne karte, kao i određene programe socijalne pomoći, ali da nema dovoljno pomaka u praksi.
“Elektroprivreda je ranije imala akcije vezano za cijene, odnosno za troškove električne energije u domaćinstvu tako što su davali stimulacije onim domaćinstvima koja troše manje električne energije i mi se nadamo da će se na federalnoj razini dogovoriti slične mjere, gdje će se diferencirati cijene za one potrošače koji pokušavaju da budu racionalni u potrošnji električne energije od onih koji troše više. To je na neki način i socijalna, ali i mjera za zaštitu životne okoline koja bi, po mom mišljenju, bila sasvim prihvatljiva”, navela je Gordana Bulić iz ovog Udruženja za Fenu.
Ulaganje u sigurnost ljudi i opreme Elektroprivrede samo po sebi nije sporno, ali postavlja se pitanje zašto se još nikada nije dogodilo da institucije za akumulirana dugovanja na bilo koji način umanje svoje troškove, strateški pristupe rješenjima interne prirode.
A i zašto bi.
Zavući ruku u novčanik građana koji su naučili ne buniti se, nastaviti trošiti na isti način usprkos dugovima, sigurno je lakše, ali, isto tako, sigurno nije moralnije, piše Akta.ba.
