Zamislite da vam kartica prestane raditi, ne zato što nemate novca, nego zato što je netko u Washingtonu tako odlučio. Ovaj scenarij više nije teorija. Slučaj iz Francuske pokazuje koliko daleko seže američki utjecaj nad europskim financijama – i zašto stručnjaci upozoravaju na ozbiljan rizik za cijeli kontinent.
Odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Europe posljednjih su godina, osobito od dolaska Donalda Trumpa na vlast, značajno narušeni. Najčešće se to vidi kroz obranu i trgovinu, no u sjeni ostaje možda i ključni problem – duboka financijska ovisnost Europe o američkim sustavima. Glavni ekonomist Europske središnje banke Philip Lane već je upozorio da takva ovisnost predstavlja ozbiljan rizik. Prema njegovim riječima, Europa je izložena mogućem ekonomskom pritisku i prisili, što izravno utječe na njezinu stratešku autonomiju.
Problem nije mali: Visa i Mastercard danas obrađuju oko dvije trećine svih kartičnih plaćanja u eurozoni, dok dodatnu dominaciju učvršćuju platforme poput Apple Paya, Google Paya i PayPala.
Slučaj koji je sve razotkrio: sudac bez pristupa novcu
Koliko daleko može ići taj utjecaj, najbolje pokazuje konkretan primjer iz Francuske. Sudac Nicolas Guillou, koji je sudjelovao u donošenju naloga za uhićenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua na Međunarodnom kaznenom sudu, našao se pod američkim sankcijama. Posljedice su dramatične. Zbog tih sankcija ostao je bez pristupa osnovnim financijskim uslugama: ne može koristiti bankovne kartice, kupovati putem Amazona, rezervirati smještaj na Airbnbu, niti obavljati transakcije preko platformi poput Bookinga ili Expedije.
Kako je istaknuto, gotovo svi ključni platni sustavi u Francuskoj povezani su s američkom infrastrukturom – što znači da pojedinac može biti praktički isključen iz svakodnevnog života bez presude u vlastitoj zemlji. Institut EU za sigurnosne studije upozorava da je Europa čak dublje integrirana u američki financijski sustav nego zemlje BRICS-a. Europske banke, mirovinski fondovi i središnje banke drže više od tri bilijuna dolara u američkim državnim obveznicama.
Ključni element tog sustava je i SWIFT – globalna mreža za međunarodne bankovne transakcije. Iako formalno europska, velik dio transakcija odvija se u američkom dolaru, a SAD kroz sporazume ima pristup podacima. Koliko je ta “europska kontrola” ograničena pokazao je slučaj Irana 2018. godine, kada je, pod pritiskom Washingtona, isključen iz sustava. Europsko vijeće za vanjske odnose upozorava da bi SAD mogao čak i sankcionirati vodstvo SWIFT-a ako se ne poštuju američke odluke.
Hrvatski primjer
Odvjetnik Vlaho Hrdalo ističe za Index da se američki utjecaj ne vidi samo kroz kontrolu novca, nego i kroz pravila koja države moraju slijediti. Kao primjer navodi Hrvatsku, koja se našla na “sivoj listi” organizacije FATF, iako uopće nije njezina članica. Ta lista označava zemlje s povećanim rizikom od pranja novca i predstavlja oblik tzv. mekih sankcija.
Hrdalo naglašava i apsurdnu situaciju u kojoj hrvatska tvrtka JANAF mora dobiti dozvolu američkog tijela OFAC da prodaje naftu – i to izvan SAD-a i bez američke robe. OFAC, tijelo američkog Ministarstva financija, koristi sankcije kao alat vanjske politike. U slučaju francuskog suca, posljedice nisu samo financijske. Prema Hrdalu, takva osoba ne može koristiti ni digitalne usluge američkih kompanija poput Microsofta i Googlea, a čak i dostavne službe poput UPS-a mogu odbiti uslugu.
Sudac Guillou tako se našao na listi s oko 15 tisuća sankcioniranih osoba – uz teroriste, vođe narkokartela i ruskog predsjednika Vladimira Putina. Euronews navodi da prolazi kroz “noćnu moru”, dok bivši grčki ministar financija Yanis Varoufakis tvrdi da je problem i u pasivnosti Europe, koja ne reagira na ovakve poteze.
Europa bez alternative
Prema Hrdalu, najveći problem je što Europa nema stvarnu alternativu. Iako ima vlastitu valutu, infrastruktura kojom taj novac “putuje” i dalje je pod američkom kontrolom. Europa je nekoć imala vlastiti kartični sustav, no nakon preuzimanja Eurocarda od strane Mastercarda, ta je opcija nestala. “Imati vlastitu valutu ne znači ništa ako ovisite o tuđoj infrastrukturi”, upozorava Hrdalo.
Kao potencijalno rješenje spominje se digitalni euro – elektronički oblik novca koji bi izdavala Europska središnja banka. Cilj je smanjiti ovisnost o stranim sustavima. Povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis smatra da bi to mogao biti ključ za jačanje europske autonomije. Istovremeno, europske banke razvijaju vlastitu platnu mrežu kroz projekt Europske platne inicijative (EPI), s brendom Wero. Sustav omogućuje plaćanja putem QR kodova, ali zasad je dostupan samo u nekoliko zemalja.
Problem je spor razvoj i ograničen doseg. Prema procjenama, za stvaranje prave alternative potrebna su ulaganja od nekoliko milijardi eura.
