Pod krinkom novog velikog ciklusa digitalizacije državne i javne službe Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije kreće u masovno zapošljavanje novih uhljeba u javnu upravu.
Ministar Damir Habijan pohvalio se javno tim planom kad je prije nekoliko dana predstavio “ključne reformske iskorake u modernizaciji državne službe kroz punu implementaciju Centraliziranog sustava za zapošljavanje” te novi model sustavnog usavršavanja državnih službenika.
Prema njegovu planu, cijeli proces temelji se na dosadnim nazivima novog Zakona o državnim službenicima i novoj uredbi o postupku zapošljavanja u državnoj službi. Sve je počelo 2024. godine pilot-projektom, kako se hvali ministar, dok su početkom 2026. godine na snagu stupila nova pravila koja prioritet daju internim oglasima i zapošljavanju iz baze kandidata putem javnog poziva za iskaz interesa.
Centralizirani sustav za zapošljavanje postao je središnje mjesto na kojem se planiraju zapošljavanja, objavljuju oglasi te provode online testiranja kompetencija kandidata. Dosad je u sustav uključeno 201 državno tijelo, a građani su otvorili više od 23.420 korisničkih profila. Na više od 3000 objavljenih oglasa pristiglo je oko 40.000 prijava, što je rezultiralo s više od 900 rješenja o prijmu u službu.
Tri ključna stupa
To znači da je samo u tri mjeseca ove godine već zaposleno novih 900 ljudi, a to je ogroman broj s obzirom na to da se smatra da je javna uprava troma, neučinkovita i prevelika u odnosu na gabarite Hrvatske. Što je najzanimljivije, u Habijanovu planu rezultati kandidata vrijede tri godine. To znači da onaj koji konkurira za neko mjesto u državnoj upravi ostaje tri godine u sustavu i može biti pozvan na razgovor za bilo koje drugo srodno radno mjesto. To je nevjerojatan poligon za nepotizam, jer se rođaci, strikani i nećaci neće čak morati ni ponovno prijavljivati u sustav ako iz prve ne dobiju posao. Bit će na listi i uskakati po potrebi kad se oslobodi neko mjesto.
Uz promjene u zapošljavanju, Habijanovo ministarstvo uvodi i novi model edukacije tzv. uredbom o izobrazbi državnih službenika. Taj se sustav oslanja na tri ključna stupa koja uključuju sustavno planiranje potreba svake tri godine, izradu osobnih planova izobrazbe za svakog službenika te uspostavu sustava upravljanja znanjem kako bi se osiguralo da se stečeno iskustvo čuva i dijeli unutar institucija. Provedbu tih mjera nadziru službe za ljudske potencijale, dok Državna škola za javnu upravu ostaje središnja institucija za razvoj programa i vođenje službene evidencije o izobrazbi.
Kada se i to prevede na običan jezik, znači da država planira obrazovati još tisuće novih kandidata za mjesta uhljeba u javnoj i državnoj upravi kad masovno kreće u edukaciju ljudi, kao da nije dovoljno da netko završi pravni, ekonomski ili drugi traženi fakultet. Država će uhljebima financirati i sva poterbna doškolovanja ili pripreme za državne ispite. Iako ministar Habijan obećava da će obavezna izobrazba u potpunosti biti financirana iz državnog proračuna za svakog proračunskog korisnika, čime se jamči odgovorno trošenje javnog novca, a zapravo se novac trošio šakom i kapom kao da nema krize.
Otvorena vrata
Poznato je da su plaće državnih službenika rasle čak oko 40 posto u posljednje tri godine i time se preokrenuo trend zapošljavanja u javnoj upravi. Prije tri godine nitko nije htio u javnu upravu, plaće su bile oko 900 eura, a sada su enormne – dovoljno je samo pogledati koliko, recimo, iznose plaće u upravama javnih tvrtki, neke i oko 5000 eura neto. Raspon plaća za većinu u javnoj upravi danas je između 1600 i 2300 eura, ali i najmanje šefovsko mjesto jamči oko 3000 eura, što je daleko iznad prosječne plaće u privatnom sektoru od 1400 eura.
Zato je navala na zapošljavanje u javnoj službi opet hit, a država je spremna platiti koliko god treba da bi pozapošljavala što više uhljeba. No iza svega je još jedan master plan premijera Andreja Plenkovića – on je, naime, svjestan da će kriza izazvana ratom na Bliskom istoku rezultirati ogromnim problemima ne samo s energentima, čije je cijene zaštitio, nego i masovnim gubitkom radnih mjesta u privatnom sektoru. U covid-krizi oporba je govorila da će 400.000 ljudi ostati bez posla, a da Vlada to neće moći supstituirati: sada se priprema teren da javna uprava otvori vrata za masu ljudi koji bi u privatnom sektoru mogli dobiti otkaz ako rat potraje.
Ovaj okvir na kojem je radio Habijan otvara prostor za brza nova zapošljavanja u javnoj službi, i to na centralizirani način, da se sve prati s jednoga mjesta. To je formalno obaveza Hrvatske za ulazak u OECD, ali zapravo je riječ o nečemu suprotnom – o određenom izbjegavanju pravila EU-a i OECD-a i masovnom zapošljavanju novih ljudi u upravi. To nije samo u cilju jačanja stranačke baze HDZ-a prije novih izbora, jer je poznato da dobro plaćena uprava uvijek glasa za one koji su već na vlasti, nego je i jamstvo da će biti novih radnih mjesta za one koji budu žrtve ekonomske krize koja posve sigurno slijedi.
Tehnički problemi
No Habijanovo ministarstvo imalo je i dva velika gafa u posljednje vrijeme. Prvi je bio fiskalizacija 2.0 koja je ubila poduzetnike i obrtnike jer mnogi od njih ni do kraja ožujka nisu uspjeli riješiti svoju naplatu pa gospodarstvo zapravo stoji u mjestu od nove godine. Drugi je bio porez na nekretnine – država je poslala rješenja o porezu na nekretnine desecima tisuća ljudi koji ga uopće ne trebaju platiti i time razotkrila nešto puno veće: digitalni sustav koji se raspada čim ga se pokuša koristiti.
Više od 35.000 građana dobilo je rješenja za porez na nekretnine koji ne bi trebali platiti. Porezna uprava priznala je pogrešku i objasnila je “neusklađenošću podataka” u obradi oko 1,3 milijuna nekretnina, no to je tek posljednji u nizu problema koji su se od početka godine pojavili u državnim digitalnim sustavima. Od ove godine fiskalizacija je trebala biti novi, moderni sustav vođenja računa koji smanjuje administraciju, postupak izdavanja građevinskih dozvola preseljen je u digitalno i jednostavno okruženje, a novo oporezivanje nekretnina trebalo je proći gotovo automatski kroz službene evidencije. Obećavali su da će nakon Nove godine sve biti jednostavnije i bolje, i to zahvaljujući digitalizaciji.
No dogodio se kaos. A sad je Porezna uprava izdala na desetke tisuća pogrešnih poreznih rješenja, dogodili su se problemi s fiskalizacijom koji su doveli do masovnog potpisivanja peticija za odgodu zakona, padovi ključnih servisa, platforme koje ne rade, nestali podaci u zemljišnim evidencijama te edukacije za nove sustave koji su trebali biti jednostavni.
Jednako tako, i sustav e-dozvola početkom godine praktički je prestao raditi zbog tehničkog problema. Riječ je o sustavu koji je trebao maksimalno pojednostaviti proceduru traženja i izdavanja građevinskih dozvola po novom zakonu o gradnji.
Manje novca
No Habijanova digitalizacija pala je na ispitu, a vidjet će se kako će premijer Plenković reagirati i kad sindikati shvate da je u pozadini svega ogromni val novog zapošljavanja, koji će danas zaposlenima sigurno bitno onemogućiti daljnja povećanja plaća.
Oni su se u ove tri godine naviknuli da im plaće rastu i po nekoliko desetaka postotaka u jednoj godini, a sad im Plenković nudi jedan plus jedan plus jedan posto tijekom 2026. Sindikati su prošlog tjedna već prosvjedovali zbog toga, a što će se tek dogoditi kad shvate da se javna uprava masovno širi i da će biti manje novca za plaće sada zaposlenih…
S druge strane, Plenković i Habijan time pripremaju plan B za slučaj da dođe do masovnih otkaza kod privatnika, pa da određenu podršku u javnosti ipak mogu imati. Sve će se vidjeti na raspravi u Saboru o novim Habijanovim zakonima.
