Novo veliko izvješće o stanju demokracije u Europskoj uniji izazvalo je zabrinutost diljem kontinenta. Hrvatska se našla u skupini država koje, prema ocjeni vodeće organizacije za građanske slobode, sustavno narušavaju vladavinu prava. Još je alarmantnije što se bilježi pad demokratskih standarda i u nekim od najjačih europskih demokracija.
Prema izvješću organizacije Unije za građansku slobodnu za Europu, vlade pet članica EU, Bugarske, Hrvatske, Mađarske, Italije i Slovačke, označene su kao takozvani ‘demontažeri’ vladavine prava. Kako navode, riječ je o državama koje ‘dosljedno i namjerno’ podrivaju ključne demokratske standarde. Zaključci se temelje na podacima više od 40 nevladinih organizacija iz 22 zemlje.
U izvješću za 2026. godinu, posebno se ističe pogoršanje situacije u Slovačkoj, pod vodstvom Roberta Fica. Navodi se da je došlo do nazadovanja u svim ključnim područjima, o pravosuđa i borbe protiv korupcije do slobode medija i ravnoteže vlasti, prenosi The Guardian.
Upozorenje i za najjače demokracije
Slična slika zabilježena je i u Bugarskoj, dok Mađarska pod dugogodišnjim vodstvom Viktora Orbana, prema izvješću ostaje ‘poseban slučaj’ s kontinuiranim donošenjem sve restriktivnijih zakona. Izvješće upozorava da ni tradicionalno stabilne demokracije nisu imune na probleme. Kao ‘klizači’, države u kojima dolazi do pogoršanja u pojedinim područjima, navedene su Belgija, Danska, Francuska, Njemačka i Švedska. Riječ je o zemljama gdje erozija vladavine prava nije sustavna politika ,ali su trendovi zabrinjavajući.
U kategoriji ‘stagnacije’ našle su se Češka, Estonija, Grčka, Irska, Litva, Nizozemska, Rumunjska i Španjolska. Izvješće koje ima čak 800 stranica, navodi da se u tim državama stanje nije značajno mijenjalo, ni na bolje ni na gore. Poljska je također svrstana među stagnirajuće zemlje, iako vlada premijera Donalda Tuska pokušava obnoviti neovisnost pravosuđa koju je narušila bivša vlast. Međutim, napori su ograničeni zbog predsjedničkog veta, a organizacija Liberties upozorava da je obnova institucija ‘iznimno zahtjevan i krhak proces’.
Samo jedna država zaslužila je status ‘vrijednog radnika’, a to je Latvija, čija vlada aktivno radi na poboljšanju standarda vladavine prava. Izvješće pak oštro kritizira i institucije Europske unije, ističući da su njihovi mehanizmi za zaštitu vladavine prava uglavnom neučinkoviti. Navodi se da je čak 93% preporuka iz izvješća Europske komisije za 2025. godinu ponovljeno iz prethodnih godina, često bez ikakvih izmjena, dok je broj novih preporuka znatno smanjen u odnosu na 2024.
EU institucije optužene za dvostruke standarde
Od 100 analiziranih preporuka, njih 61 nije pokazalo nikakav napredak, a dodatnih 13 se čak pogoršalo. Izvršna direktorica Libertiasa Ilina Neshikj upozorila je: “Ponavljanje preporuka bez stvarnog praćenja neće pokrenuti negativne trendove”. Kritike su upućene i samim institucijama EU. Kako ističe Kersty McCourt tijekom 2025. godine EU je ‘normalizirala korištenje izvanrednih zakonodavnih procedura, oslabila zaštitu temeljnih prava i vodila koordinirane kampanje protiv organizacije za nadzor’. Takvo ponašanje, upozorava, ozbiljno narušava kredibilitet Europske unije.
Prema nalazima, najizraženije pogoršanje dogodilo se u području tzv. ‘kontrole i ravnoteže’, odnosno u slobodi djelovanja civilnog društva. Zabilježen je porast restriktivnih zakona i strožih kazni za sudjelovanje u zabranjenim prosvjedima. U Mađarskoj su, primjerice, zabranjeni događaji ponosa, a organizatori, uključujući gradonačelnika Budimpešte, suočeni su s istragama.
U Italiji je donesen sigurnosni dekret koji kriminalizira blokada cesta i druge oblike prosvjeda, dok istovremeno povećava ovlasti policije. U više država članica zabilježene su zabrane i kazneni postupci protiv klimatskih propalestinskih prosvjednika. Libertias ističe da nema značajnog napretka ni u pravosuđu, upozoravajući na sve učestaliji politički pritisak i negativnu retoriku prema sudovima i institucijama za ljudska prava. Napredak u borbi protiv korupcije također je minimalan, dok su pomaci u slobodi medija zabilježeni tek u manjem broju država.
Napadi na novinare u porastu
Posebno zabrinjava porast napada na novinare u Bugarskoj, Hrvatskoj, Italiji, Nizozemskoj, a najizraženiji su u Slovačkoj. Najnovije izvješće pokazuje da pad vladavine prava više nije izoliran problem pojedinih država, već širi europski trend. Od sustavnih problema u nekim članicama do sporog, ali vidljivog nazadovanja u drugima, poruka je jasna; bez konkretnih poteza i političke volje, demokratski standardi u Europi mogli bi se dodatno pogoršati.
Vezano uz ovo, poslali smo upit Ministarstvu pravosuđa, pa ćemo odgovor objaviti po primitiku.
