Predsjednik Zoran Milanović jučer je obznanio kako je odlučio otkazati sastanak Procesa Brdo-Brijuni u svibnju jer smatra da nije moguć dolazak srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića u Hrvatsku. “Republika Hrvatska i Republika Slovenija, kao članice Europske unije, inicirale su Proces Brdo-Brijuni s ciljem unapređenja međusobne suradnje i ubrzavanja procesa europskih integracija zemalja jugoistočne Europe. Sastanak šefova država Procesa Brdo-Brijuni ove godine je trebao biti održan u svibnju u Hrvatskoj.
Političke izjave i postupci predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića kojima svjedočimo zadnjih dana i tjedana u potpunoj su suprotnosti s ciljem Procesa Brdo-Brijuni, narušavaju međudržavne odnose i ugrožavaju mir i stabilnost na području jugoistočne Europe. Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović smatra kako u takvim okolnostima ne postoje uvjeti i nije moguć dolazak predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića u Republiku Hrvatsku.
Kao supredsjedatelj Procesa Brdo-Brijuni, predsjednik Milanović je odlučio otkazati planirani sastanak u Hrvatskoj o čemu su obaviješteni šefovi država koji su trebali sudjelovati na sastanku na Brijunima. Idući sastanak šefova država Procesa Brdo-Brijuni održati će se kada se za to steknu uvjeti, a nakon konzultacija predsjednika Milanovića i predsjednice Republike Slovenije Nataše Pirc-Musar, kao supredsjedatelja Procesa Brdo-Brijuni”, navedeno je u priopćenju Ureda predsjednika RH.
Vučić odgovorio Milanoviću: ‘Ja mu nisam potrčko’
Milanovićeva odluka nije prošla bez reakcije iz Srbije. Naime, Vučić je ubrzo rekao da podržava Milanovićevu odluku o otkazivanju samita procesa Brdo-Brijuni te istaknuo da mu tamo ionako nije mjesto. Rekao je i da mu je puno važnije položiti cvijet u Jasenovcu. “Što se tiče moje prisutnosti na Brijunima, u potpunosti podržavam Zorana Milanovića. Apsolutno je u pravu, meni tamo nije mjesto. Oduvijek sam kao predsjednik Srbije želio otići i položiti cvijet u Jasenovac i to mi je uvijek bilo neusporedivo važnije”, rekao je Vučić za Tanjug.
Dodao je kako na Brijune može ići samo u sklopu profesionalnih obveza. “Da čujem i drugu stranu, da razgovaram, jer nikada od dijaloga nisam bježao”, objasnio je. Vučić smatra da Milanović nije trebao otkazati cijeli skup, već je mogao “lijepo pozvati svoje drugove iz Prištine, Tirane i odakle god hoće”, jer im on, kako kaže, svakako ne bi kvario i remetio tu idiličnu atmosferu.
“Što se tiče izjava na koje se Zoran Milanović poziva, ja mu nisam potrčko i ja mu nisam Plenković, pa da misli da se može iživljavati na meni kao što se iživljava na nekim svojim ljudima ili na predstavnicima drugih zemalja. Kao što nisam potrčko ni Plenkoviću ni Grliću Radmanu da mi određuju što ću govoriti. Govorim kao slobodan i slobodarski predsjednik Srbije i govorim istinu”, poručio je Vučić.
Gjenero: Milanović je bio u lose-lose situaciji
Politički analitičar Davor Gjenero, kojeg smo nazvali da bi nam komentirao odluku predsjednika Milanovića, rekao je da je predsjednik bio u lose-lose (situaciji dvostrukog gubitka) poziciji. “Što god da napravi, nije dobro. Naravno da uz ovoj situaciji bilo kakva ideja da se Vučića poziva na institucionalni skup u Hrvatskoj nije dobra, no čini mi se da je racionalnije bilo ne pozvati Vučića s obrazloženjem zašto, nego otkazati samit”, rekao je o svojevrsnoj klopki u kojoj se našao predsjednik. Dodaje, inicijativa Brdo Brijuni je pokrenuta u potpuno drugačijim okolnostima.
“Tadašnja situacija je bila drugačija, u Srbiji ste imali pristojnu, proeuropsku vlast na čelu s Borisom Tadićem. Kada je Ivo Josipović postao predsjednik, inicijativa je prešla na razinu predsjednika država i kao jedina grassroots inicijativa vezana za proširenje EU. Bila je korisna, podržavali su je Josipović, a zatim i Kolinda Grabar Kitarović“, kaže analitičar.
No, tvrdi, Milanović je bio faktor koji je radio ekscese te krenuo izlaziti s otvorenom protueuropskom retorikom. Za primjer daje njegov govor prilikom nedavne posjete predsjednice Sjeverne Makedonije Hrvatskoj. “To je bilo krivo i loše. Aleksandar Vučić je autoritarni vladar države koja je duboko zagazila u autoritarizam i koja ne funkcionira kao država koja je u procesu europske integracije. U takvim uvjetima, izostaviti ga s popisa pozvanih je nešto što je normalno. No, bojim se da je štetno za Hrvatsku i njezino susjedstvo prekidati inicijativu koja je bila korisna”, ocjenjuje.
Dakle, samit da, ali bez Vučića. No, Gjenero upozorava da i u toj varijanti leži caka. “Da se to napravilo opet bi bilo onih koji bi rekli da je to kriva odluka. Kažem, Milanović je bio u situaciji dvostrukog gubitka. Jasno je da u ovoj situaciji Vučića nije mogao pozvati, vrijeme će pokazati je li bilo pametnije da se proces pokušao održati ili je umro sam po sebi. Hrvatski interes je da Crna Gora i Albanija nastave europski proces. Sreća je da postoji Inicijativa triju mora, koja je silno geopolitički važna tako da se smanjuju štete od činjenice da Srbija, po vlastitoj volji, ostaje rupa na tepihu središnje Europe”.
Samit će se ipak održati?
Nakon što je Milanović zbog Vučića otkazao ovogodišnji samit Brdo-Brijuni zbog izjava i postupaka srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, iz ureda slovenske predsjednice Nataše Pirc Musar poručili su da se ne mogu miješati u odluku. Pirc Musar, koja uz Milanovića supredsjeda inicijativom, potvrdila je da se vode razgovori o održavanju summita na alternativnoj lokaciji, piše N1 Slovenija.
Iz Ureda predsjednice Slovenije priopćeno je da su ih iz Milanovićeva ureda korektno i na vrijeme obavijestili o svojoj namjeri. “Riječ je o unutarnjopolitičkoj odluci hrvatskog predsjednika u koju se ne možemo miješati i ne komentiramo je”, stoji u priopćenju. Dodali su da su savjetnici za vanjsku politiku dvaju ureda u redovitom kontaktu te da postoji namjera da se samit procesa Brdo-Brijuni ove godine ipak održi, ali na drugoj lokaciji.
Proces Brdo-Brijuni pokrenule su Slovenija i Hrvatska 2010. godine kako bi se ojačala međusobna suradnja i ubrzale europske integracije zemalja jugoistočne Europe. Inicijativom supredsjedaju predsjednici Hrvatske i Slovenije, a njezine članice su, uz te dvije zemlje i Srbiju, još i Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Kosovo. Sastanci se održavaju svake godine, a ovogodišnji je trebala ugostiti Hrvatska na Brijunima.
