Uoči Uskrsa rast cijena ponovno dolazi u fokus – blagdanska košarica ove je godine skuplja oko 10 posto, dok je Hrvatska u ožujku zabilježila najvišu inflaciju u eurozoni. O uzrocima takvog trenda i mogućim kretanjima u narednom razdoblju raspravljalo se u emisiji Otvoreno Hrvatska radiotelevizija, gdje su sudjelovali Dražen Jović, Mirko Budimir, Marko Pavić i Josip Tica.
Prema Budimiru, glavni uzrok inflacije leži u strukturi domaćeg gospodarstva i snažnoj ovisnosti o vanjskim tržištima. “Naše gospodarstvo vezano je za europsko i svjetsko gospodarstvo. Nismo samodostatni u proizvodnji i sve se to prelijeva na naše tržište“, rekao je, dodajući kako problem nije kratkoročan. “Imamo gospodarstvo koje možemo nazvati bolesnim. Pokušavamo ga liječiti, ali ta terapija zasad ne daje rezultate.” Istaknuo je i da trgovci nisu ključni uzrok poskupljenja: “Trgovci su samo jedan kotačić u sustavu i rade uz marže koje nisu značajno mijenjane posljednjih nekoliko godina. Njihov doprinos inflaciji je minimalan.”
Govoreći o slabostima sustava, Budimir je naglasio da Hrvatska nema dovoljno razvijenu proizvodnju. “Ne proizvodimo dovoljno vlastitih proizvoda, nemamo razvijenu industriju i ovisni smo o uvozu”, rekao je, dodajući da dodatni problem predstavlja niska produktivnost. “Produktivnost nam je oko 50 posto prosjeka Europske unije. Kada se sve to zbroji, dobivamo jasnu sliku problema s kojim se suočavamo.”
Aktualni rast cijena posljedica globalnih poremećaja
S druge strane, Pavić smatra da je aktualni rast cijena prvenstveno posljedica globalnih energetskih poremećaja. “Ovo ubrzanje inflacije prije svega je posljedica energetskog šoka, gdje je 20 posto svjetskog transporta nafte i plina blokirano u Hormuškom tjesnacu”, rekao je. Naglasio je i da je utjecaj tog šoka u Hrvatskoj ipak nešto manji nego u nekim drugim državama: “Irska i Španjolska imale su rast od 1,1 posto, a Latvija i Litva 1,2 posto.”
Pavić je istaknuo i da su se plaće u Hrvatskoj znatno povećale u posljednjem desetljeću. “U zadnjih deset godina plaće su se udvostručile. Prosječna plaća iznosi 1511 eura, a mirovina 741 euro”, rekao je, dodajući da Vlada pokušava ublažiti inflaciju kroz niz mjera. “Tri su stupa na kojima radimo: zaštita kupovne moći građana, stabilnost gospodarskog rasta i socijalna inkluzija.”
Ekonomist Tica upozorava da uz globalne postoje i snažni domaći uzroci inflacije. “Nakon početnog šoka izazvanog ratom u Ukrajini, deformacije u gospodarstvu dodatno su pojačale inflaciju, prvenstveno načinom na koji se koriste europski fondovi”, rekao je. Posebno je izdvojio probleme u industriji: “Od početka 2022. ugašeno je oko 50.000 radnih mjesta u industriji”, istaknuo je.
Dodao je da rast građevinskih projekata dodatno podiže cijene i opterećuje gospodarstvo. “Građevinarstvo nije moglo isporučiti toliku količinu radova, što je rezultiralo rastom troškova života”, rekao je, upozoravajući na dugoročnije posljedice takvih trendova.
Na društveni aspekt inflacije upozorio je Jović, ističući da statistike često ne odražavaju stvarnu sliku. “Sudski službenici žive od 1.250 eura neto, a gotovo 750 tisuća umirovljenika s oko 617 eura. Nitko ne objašnjava kako se od toga može živjeti“, rekao je. Dodao je i da se teret inflacije najviše prelama preko građana: “Dok država i poduzetnici broje dobit, građani, radnici i umirovljenici broje gubitke.”
Jović je upozorio i na pad kupovne moći koji se osjeti u svakodnevnom životu. “Analiza pokazuje da će smanjenje kupovne moći biti između 28 i 48 posto, ovisno o vrsti košarice”, rekao je, naglašavajući da inflacija posebno pogađa najranjivije skupine.
