Postoje različite procjene relevantnih institucija gdje bi Bosna i Hercegovina do 2060. godine mogla izgubiti između 50 i 70 posto stanovništva sa sadašnjim trendovima koji se odnose i na iseljavanje i na nizak natalitet, riječi su Miodraga Pantovića, stručnjaka za pitanja političke demografije.
Prezentacija istraživanja demografskih obrazaca u BiH i njihovim posljedicama na društveno okruženje i razvojne potencijale na državnoj, entitetskoj i lokalnoj razini, predstavljena je danas u Mostaru, a zaključak je jedinstven – mladi ljudi odavde ne odlaze iz ekonomskih razloga, već odlaze jer ovdje više ne vide perspektivu, što je, složili su se prisutni, još gora situacija nego što se čini.
Predstavljeno istraživanje Pantovića pokazalo je da se veliki dio Bosne i Hercegovine zapravo smatra depopulirajućim teritorijem, a mnogo područja i više nego depopulirajućim, što je utvrđeno na osnovu starosti i vitalnosti stanovništva, uz broj upisanih prvačića, vizija i perspetiva mladih ljudi i na kraju migracija.
„Države ovdje u regiji imaju mnogo kraći životni vijek nego države zapadne Europe. Mnogo više bi se doprinijelo toj populacijskoj politici kada bi se uložilo u zdravstvene preventive, educiralo ljude da se na neki način bolje živi, s time bi smanjila smrtnost i na neki način ublažilo efekte o kojima se radi. To je po meni faktor o kojem se jako malo priča“, rekao je Pantović.
Kada je riječ o BiH, iseljavanje je faktor koji najviše doprinosi smanjenju broja učenika. Kao najilustrativniji primjer naveo Unsko-sansku županiju (USŽ) u kojoj se, ako se gleda broj učenika koji se rodi u jednoj godini i koji za tu godinu trebaju upisati prvi razred, vidi da je minus negdje do jedne petine.
„Drugim riječima, više od 20 posto djece koja se rode u toj jednoj godini ne upiše prvi razred kada bi trebala te se pretpostavlja da su cijele njihove obitelji napustile zemlju“, istaknuo je Pantović.
Istaknuo je kako je ključ u lokalnim zajednicama, te naveo pozitivne primjere Županije Zapadno-hercegovačke u kojoj posljednjih godina dolazi do porasta nataliteta, no oni već nekoliko godina provode različite mjere populacijske politike i pomoći roditeljima.
Ministrica obitelji, omladine i sporta Republike Srpske Selma Čabrić kazala je da se u ovom entitetu od 2004. godine radi na prepoznavanju problema pada fertiliteta i demografskih kretanja, koja su u BiH nepovoljna.
„Statistika kaže da ljudi žele imati djecu, ali druge neke okolnosti utječu na to da se oni ne odluče na zasnivanje obitelji. Radi se o socioekonomskim prilikama, o tome da im nakon ostanka u drugom stanju nije sigurno radno mjesto nakon povratka s porodiljnog dopusta. Prihodi, naprosto, nisu dostatni za život dostojan čovjeka u 21. stoljeću“, naglasila je Čabrić.
Poručila je da se mora naći način, ne samo mlade, zadržati ovdje jer je već puno stanovnika ‘izgubljeno’.
Meliha Mulahalilović-Žiško, program menadžerica WFD-a u BiH, izavila je da kroz ovo istraživanje nalazimo vezu između sigurnosti, govora mržnje, izgreda i depopulacije, što je zabrinjavajuće.
„Kao što i sami možete primijetiti, a i statistika to govori, pojedini dijelovi BiH se prazne. Na nama je što ćemo učiniti jer sad više nije situacija da ljudi BiH napuštaju iz ekonomskih razloga, mladi odlaze jer ovdje više ne vide perspektivu, gradovi se pune, a manje sredine ostaju prazne. Pozivamo sve donositelje odluka da demografiju i pitanja nataliteta stave visoko na svoje agende i da se posvete dugoročnim mjerama za dobrobit svih građana BiH“, zaključila je ona u ime organizatora, a cijeli događaj je upriličen u organizaciji Westminster zaklade za demokraciju (WFD).
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
