Vijeće za nacionalnu sigurnost održalo je sjednicu prvi put nakon gotovo četiri i pol godine. Posljednji put to je tijelo zasjedalo 9. studenoga 2021., svega nekoliko mjeseci prije početka ruske agresije na Ukrajinu, kada se raspravljalo o sigurnosnom stanju u jugoistočnoj Europi i problemu nezakonitih migracija. Sazivanje sjednica predložio je Andrej Plenković 17. ožujka, kako bi se otvorila rasprava o posljedicama ratova na Bliskom istoku i u Ukrajini.
Iz Vlade su tada poručili da će se analizirati utjecaj tih sukoba na energetske i ekonomske prilike u Hrvatskoj, kao i daljnji koraci u modernizaciji Hrvatske vojske te jačanju njezinih obrambenih sposobnosti. Premijer je uoči sjednica poručio: “Očekujem da svi koji su članovi vijeća budu nazočni.” Predsjednik Zoran Milanović odgovorio je na dopis premijera 20. ožujka, kada je prihvatio održavanje sjednica kao i predložene teme, izvijestili su iz Ureda predsjednika. Vijeće za nacionalnu sigurnost okuplja ključne ljude hrvatskog sigurnosnog sustava.
U njegovom sastavu su predsjednik Republike i predsjednik Vlade, član Vlade zadužen za nacionalnu sigurnost, ministri obrane, unutarnjih i vanjskih poslova te pravosuđa, savjetnik predsjednika za nacionalnu sigurnost, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, ravnatelji sigurnosno-obavještajnih agencija te predstojnik Ureda Vijeća.
Sjednicu Vijeća pratili smo uživo na Dnevno.hr, a najvažnije pročitajte u nastavku:
17:41 Priopćenje Vlade RH
Održane sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu
U srijedu, 1. travnja 2026., u Banskim dvorima održane su sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu, koje su zajednički sazvali Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović te predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost raspravljalo se o aktualnim sigurnosnim pitanjima – o posljedicama rata na Bliskom istoku, utjecaju na cijene energenata te o drugim pitanjima od značaja za nacionalnu sigurnost.
Na sjednici su usvojene Godišnje smjernice za rad sigurnosno-obavještajnih agencija za 2026. godinu, u skladu sa Zakonom o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske, te je odobrena uspostava suradnje sigurnosno-obavještajnih agencija s inozemnim službama, u skladu s utvrđenim potrebama.
Na sjednici Vijeća za obranu raspravljalo se o jačanju obrambenih sposobnosti Republike Hrvatske, s naglaskom na projekte opremanja i modernizacije Hrvatske vojske.
17:40 Priopćenje Ureda Predsjednika
Održane sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu
U srijedu, 1. travnja 2026. godine u Banskim dvorima održane su sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu, koje su zajednički sazvali predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović te predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost raspravljalo se o aktualnim sigurnosnim pitanjima – o posljedicama rata na Bliskom istoku, utjecaju na cijene energenata te o drugim pitanjima od značaja za nacionalnu sigurnost.
Na sjednici su usvojene Godišnje smjernice za rad sigurnosno-obavještajnih agencija za 2026. godinu, u skladu sa Zakonom o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske, te je odobrena uspostava suradnje sigurnosno-obavještajnih agencija s inozemnim službama, u skladu s utvrđenim potrebama.
Na sjednici Vijeća za obranu raspravljalo se o jačanju obrambenih sposobnosti Republike Hrvatske, s naglaskom na projekte opremanja i modernizacije Hrvatske vojske. Hrvatskog sabora Arsen Bauk i savjetnik Predsjednika Republike za obranu Ivica Olujić.
13:20 Pričali smo sa stručnjakom
Uoči sjednice Vijeća javio nam se Davor Gjenero, koji je upozorio: “Imamo i vrlo opasnu retoriku koja od tamo dolazi. Aleksandar Vučić i njegovi trabanti otvoreno govore kako računaju da će doći do globalnog sukoba, agresije Rusije na Europsku uniju i da u tom trenutku Srbija treba iskoristiti priliku i vratiti ono, što su po njihovom uvjerenju, izgubili u seriji Miloševićevih agresija devedesetih. Imamo situaciju da je Hrvatska do ove godine izdvajala od 1,7 do 1,96% BDP-a za obranu, a istovremenu je Srbija, prema javnim podacima, izdvajala 2,6 posto BDP-a. Pri tome, Hrvatska je svoj obrambeni sustav modelirala unutar NATO saveza, prema obvezama koje imamo u operacijama očuvanja mira, a Srbija se naoružavala isključivo unutar svoje strategije, za koju se pokazalo da je agresivna. Vučić otvoreno govori o nabavljanju ofenzivnih sustava. Dakle, na sastanku trebaju otvoreno razgovarati o strategiji obrane unutar NATO-a”. Cijeli razgovor možete pročitati OVDJE.
13:00 Sjednica bi trebala početi u 13 sati

