Uoči Svetog trodnevlja i nadolazeće proslave Uskrsa, u bazilici Čudotvorne Gospe Sinjske obnovljen je i posebno osmišljen prostor za krstionicu, čime je ovaj važan liturgijski element ponovno dobio dostojanstvo koje zaslužuje.
Sama krstionica predstavlja vrijedno umjetničko djelo sinjskog akademskog kipara Ante Župića (1929.–1974.). U početku je bila smještena u hodniku kod ispovjedaonica, na središnjoj poziciji, no s vremenom se pokazalo kako to rješenje nije bilo najprimjerenije. Premještanjem na drugo mjesto izgubila je i na vidljivosti i na svojoj punoj liturgijskoj funkciji.
Nakon što je crkva dobila status manje bazilike, otvoreno je pitanje cjelovitog uređenja prostora krstionice. Taj je zadatak povjeren zagrebačkim akademskim kiparima, supružnicima Tomislavu i Lindi Milić Kršnjavi, koji su pristupili projektu s naglaskom na liturgijsku simboliku i umjetničku cjelovitost.
Po prihvaćanju idejnog rješenja započela je izrada ključnih elemenata: simbola Duha Svetoga, svijećnjaka za uskrsnu svijeću te poklopca krstionice ukrašenog s četiri biblijska prizora povezana sa sakramentom krštenja.
Tehnički zahtjevno premještanje krstionice i pripadajući radovi povjereni su djelatnicima tvrtke „Galić montaža“ iz Hrvaca, koji su uspješno realizirali ovaj osjetljiv zahvat.
O umjetničkoj i duhovnoj dimenziji projekta govorila je i akademska umjetnica Linda Kršnjavi Milić, istaknuvši kako se pri osmišljavanju vodila dubokom povezanošću s liturgijom Vazmenog bdijenja. Naglasila je da taj obred kroz simboliku, geste i riječ uprisutnjuje otajstvo uskrslog Krista.
Poseban naglasak stavljen je na uskrsni svijećnjak, oko kojega su oblikovana četiri anđela u pokretu pjevanja, okrenuta prema svim stranama svijeta, dok iznad njih sjaji simbol zvijezde Danice. Cijela kompozicija prati duh Hvalospjeva uskrsnoj svijeći (Exulteta), koji odjekuje crkvom u noći Vazma.
Poklopac krstionice oblikovan je kao plitka brončana kupola podijeljena u četiri prizora: Noina arka i Izlazak iz Egipta kao starozavjetne slike spasenja, te Isusovo ozdravljenje slijepca od rođenja i razgovor s Nikodemom kao novozavjetni motivi povezani s krštenjem. U središtu se nalazi motiv rascvjetanog cvijeta, simbol novog života, dok rub krasi diskretan reljef konja u trku i biljnih motiva sinjskog kraja.
Za krstionicu i svijećnjak osmišljen je i poseban uzdignuti prostor, dok je na zidu iznad krstionice izveden reljef oblaka i goluba – simbola Duha Svetoga. Novi prostor smješten je na stražnjoj strani zida oltara Gospe Sinjske, gdje sada tvori skladnu i teološki promišljenu cjelinu.
Moja reakcija na članak je…
