U političkoj dinamici koja prethodi novim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj došlo je do značajne promjene na političkom spektru – Hrvatska seljačka stranka (HSS) odlučila je prikloniti se parlamentarnoj većini i biti nova ruka Andreja Plenkovića u Saboru.
Odluka je donesena na sjednici Predsjedništva stranke, a riječ je o potezu kojim HSS formalno napušta oporbeni blok i ulazi u većinu predvođenu HDZ-om. Novi predsjednik HSS-a Darko Vuletić poručio je kako će stranka ući u parlamentarnu većinu te istaknuo kako je riječ o odluci za koju smatra da je odgovorna i politički racionalna u aktualnim okolnostima. “Bit ću dio parlamentarne većine, donijeli smo tu odgovornu odluku, ma koliko nekome izgledala teška, nama je bila laka jer nam je dosta bilo ‘lajanja na mjesec’”.
Time je HSS, prema najavama iz stranke, postao dio većine koja u Saboru osigurava stabilnost vladajuće strukture, čime se dodatno učvršćuje parlamentarna aritmetika u korist vladajućih. Vuletić je pritom istaknuo i kako su odluku donijeli nakon procjene političke situacije te uz naglasak na programskoj bliskosti s partnerima u većini. U HSS-u smatraju da će na taj način moći učinkovitije sudjelovati u kreiranju politika, umjesto da ostanu u oporbenoj poziciji s ograničenim utjecajem.
Burna moderna povijest
Ovakav potez dolazi nakon što je stranka u prethodnom razdoblju prošla kroz nekoliko značajnih političkih transformacija i promjena vodstva. Pod vodstvom Kreše Beljaka, HSS je godinama bio dio lijevo orijentiranog političkog bloka te je surađivao sa SDP-om i njegovim partnerima.
U tom razdoblju stranka je bila pozicionirana kao dio oporbe, s naglaskom na socijalne politike i kritiku tadašnje vlasti, što je predstavljalo jasno ideološko pozicioniranje. Prije toga, u razdoblju kada je stranku vodio Branko Hrg, HSS je bio politički bliži HDZ-u i sudjelovao je u vlasti kao koalicijski partner. U tom razdoblju stranka je imala i konkretan utjecaj u izvršnoj vlasti, kroz sudjelovanje u koalicijskoj vladi.
Još ranije, HSS je bio dio vlade Ive Sanadera pod Friščićem i Pankretićem gdje je također sudjelovao kao partner u vladajućoj većini, što pokazuje dugogodišnju praksu stranke da se pozicionira uz veće političke aktere ovisno o političkom trenutku. Novi politički smjer pod vodstvom Vuletića tako se uklapa u tu povijesnu dinamiku fleksibilnog političkog pozicioniranja. U stranci pritom naglašavaju kako odluka o ulasku u većinu nije donesena preko noći, već je rezultat unutarstranačkih konzultacija i procjene političkih okolnosti.
Kako navode, ključni motiv je želja za većim utjecajem na donošenje odluka i sudjelovanje u kreiranju politika koje izravno utječu na građane. Ulazak HSS-a u većinu dodatno utječe na stabilnost parlamentarne većine, koja sada može računati na dodatnu podršku u Hrvatskom saboru. Time se mijenja i politička slika odnosa snaga, osobito u kontekstu priprema za buduće izborne cikluse.
Ovakvi potezi manjih stranaka često imaju značajan utjecaj na ukupnu političku ravnotežu, osobito kada se radi o tijesnim većinama. Istodobno, potez HSS-a mogao bi otvoriti i pitanja unutar same stranke, posebno u dijelu biračkog tijela koje se možda ne slaže s novim političkim smjerom. U političkoj praksi, ovakvi prelasci u većinu često izazivaju rasprave o političkom identitetu i dosljednosti stranaka.
Neki se ne slažu
No, ova odluka nije prošla bez unutarnjih preispitivanja, osobito među dijelom članstva koji je godinama podržavao suradnju s lijevim blokom. Jedan od izvora iz HSS-a, koji je bio blizak ranijoj koaliciji sa SDP-om, priznaje kako odluka nije iznenađenje s obzirom na realne političke okolnosti.
“Jednoglasno je. U politici je to tako, HSS je mala stranka i ta odluka se treba gledati u tom smjeru”, rekao je. Ističe kako se ne slaže s tezama da je HSS “napustio” politički blok u kojem je bio, već smatra da je situacija kompleksnija.
“Te priče da je HSS nekud otišao – mislim da ga je SDP pustio. Hajdaš Dončić je sam rekao da nas ne vidi kao partnera… Na lokalnoj razini to će imati posljedica pošto je s SDP-om napravljeno dosta dobrih rezultata.” Dodaje kako odluka, iako možda politički osjetljiva, nije imala realnu alternativu u ovom trenutku. “Odluka je takva kakva je. Ne mogu biti ljut na kolege, s druge strane apsolutno nije bilo nikakve druge opcije. Nije da smo mogli birati HDZ ili SDP. Nitko nas nije tražio za nešto drugo”. Kao jedan od ključnih signala promjene odnosa navodi i činjenicu da nakon izbora novog vodstva nije bilo komunikacije s dosadašnjim partnerima. “Kad je Vuletić izabran za predsjednika, SDP nije niti čestitao.”
Ovakva percepcija odnosa među političkim partnerima dodatno je, prema njegovim riječima, utjecala na konačnu odluku o promjeni smjera. Izvor pritom šire sagledava političku situaciju u Hrvatskoj, upozoravajući na slabost većine stranaka izvan HDZ-a. “U Hrvatskoj su sve stranke osim HDZ-a u problemima, svi su ispod praga osim četiri prve stranke.”
Unatoč svemu, naglašava kako osobno ne mijenja vlastiti politički svjetonazor, bez obzira na odluke stranke. “Ja sam ljevičar i ostat ću, ali s nacionalnim predznakom.” Ulazak HSS-a u parlamentarnu većinu tako se može promatrati i kao rezultat šire političke realnosti u kojoj manje stranke traže način za politički opstanak i utjecaj.
Istodobno, ovaj potez dodatno učvršćuje poziciju Plenkovićeve većine i otvara pitanja o budućim odnosima na političkoj sceni, posebno u kontekstu nadolazećih izbora. S obzirom na povijest HSS-a kao stranke i njezinu sklonost različitim koalicijama, aktualna odluka predstavlja još jedan zaokret koji će u konačnici ocijeniti birači…
