Novi podatkovni centar u Teksasu, u koji je investirao i Google, djelomično će se napajati plinskom elektranom koja proizvodi ogromne emisije stakleničkih plinova. Dok tehnološki div javno zagovara obnovljive izvore energije, piše Wired, utrka u razvoju umjetne inteligencije prisiljava ga na povratak fosilnim gorivima, što izaziva zabrinutost ekoloških stručnjaka i političara.
Podatkovni centar nazvan “Goodnight”, koji se gradi u okrugu Armstrong u Teksasu, uz ulaganja tvrtke Google, koristit će privatno postrojenje na prirodni plin koje će godišnje ispuštati emisije ekvivalentne dodavanju više od 970.000 automobila na ceste. Prema zahtjevu za dozvolu za onečišćenje zraka, postrojenje snage 933 megavata ispuštat će više od 4,5 milijuna tona stakleničkih plinova svake godine, što je više od deset puta veće od emisija prosječne plinske elektrane i čak više od prosječne termoelektrane na ugljen. Partner u projektu je tvrtka Crusoe Energy, specijalizirana za AI infrastrukturu, koja je izgradnju započela u svibnju, dok Google ulaže 40 milijardi dolara u AI projekte u Teksasu.
Michael Thomas, osnivač tvrtke Cleanview, ističe da se Google često hvali obnovljivim izvorima, ali novi kampus pokazuje da čak i velike tehnološke tvrtke, suočene s brzim rastom AI potrošnje energije, pribjegavaju fosilnim gorivima. Dugotrajna čekanja za priključenje na električnu mrežu i rastući računi za struju tjeraju podatkovne centre na vlastite izvore energije, a prirodni plin sada postaje ključni element američke infrastrukture za AI. Trenutno se priprema gotovo 100 gigavata energije iz plinskih elektrana namijenjenih isključivo podatkovnim centrima.
Googleov glasnogovornik potvrdio je partnerstvo u projektu, ali je naglasio da tvrtka još nema sklopljen ugovor za preuzimanje energije iz plinske elektrane. Prve četiri zgrade kampusa bit će spojene na javnu mrežu, dok će peta i šesta koristiti izravno energiju iz plinskog postrojenja. Iako Google ističe korištenje 265 megavata energije vjetra, kombinacija s plinom pokazuje pragmatični zaokret u strategiji, dok su emisije stakleničkih plinova tvrtke porasle za gotovo 50 posto od 2019. godine, prvenstveno zbog energetske gladi u podatkovnim centrima.
Trend nije ograničen na Google. Druge velike tehnološke tvrtke, poput Microsofta i Mete, također se okreću prirodnom plinu kako bi zadovoljile hitnu potrebu za energijom, često pokušavajući nadoknaditi emisije ulaganjem u solarne projekte na drugim lokacijama. Prema istraživanju Global Energy Monitora, u SAD-u je u razvoju najmanje 15 projekata većih od kampusa Goodnight. Neki od njih imaju zapanjujuće predviđene emisije: projekt Jupiter OpenAI-ja i Oraclea u Novom Meksiku mogao bi ispuštati 14 milijuna tona stakleničkih plinova godišnje, više od tri puta od Googleovog postrojenja. Cully Cavness iz Crusoea brani strategiju tvrdeći da je plin “ključni most” dok se razvijaju baterije, solar, vjetar i modularni nuklearni reaktori, jer “rast mreže ne može pratiti potražnju AI-ja”.
Političari traže odgovore
Usred energetske krize izazvane umjetnom inteligencijom, raste i politički pritisak. Tri demokratska senatora poslala su pisma tvrtkama poput xAI, OpenAI i Mete, tražeći objašnjenje zašto se odlučuju za prirodni plin umjesto obnovljivih izvora. Pisma, potpisana od Sheldona Whitehousea, Chrisa Van Hollena i Martina Heinricha, ukazuju na zabrinutost zbog utjecaja velikih podatkovnih centara na okoliš i klimatske ciljeve.
Klimatski ciljevi postaju “ambiciozni san”
Senatori su podsjetili tehnološke direktore na globalni cilj ograničavanja porasta temperature na 1,5 stupnjeva Celzijevih, što zahtijeva značajno smanjenje emisija. Google, koji je ranije obećao da će do 2030. poslovati isključivo na energiji bez ugljika, u svom izvješću o održivosti za 2025. godine ciljeve opisuje kao “ambiciozne” i “moonshot”, uz napomenu o neizvjesnostima koje donosi ubrzani rast umjetne inteligencije. Kombinacija investicija u fosilnu infrastrukturu i promjena strategije pokazuje da pragmatizam u AI utrci nadvladava dugogodišnja ekološka obećanja.
