Dok se svijet i geopolitika mijenjaju brže nego ikada, u hrvatskom političkom prostoru desnica i dalje traži jasniji okvir djelovanja, osobito uoči novih izbornih ciklusa. Iako postoji nekoliko relevantnih aktera na tom spektru, dojam je da se politička ponuda još uvijek oblikuje i da ne postoji jedinstven program koji bi na koherentan način objedinio različite desne opcije. Veliki otac svih desnih stranaka HDZ uvijek nekako proguta manje partnere, od Tuđmana koji je znao iskoristiti u datom trenutku što mu treba, do politike Ive Sanadera koji je uz Antu Đapića krenuo u suzbijanje eventualnih desnih disidenata koji bi mogli ugroziti HDZ-ovu premoć od centra na desno.
Zlatko Hasanbegović iz Bloka za Hrvatsku za naš portal upozorava da se politički odnosi tek slažu te da će se stvarne konture vidjeti uoči i nakon izbora. Kako kaže, politički život ide dalje, a ključne će se stvari tek iskristalizirati: “Oblikovao se novi savez i čekaju se novi izbori. Postoje politički akteri, parlamentarni predstavnici, objavljen je predizborni sporazum. Politički život se nastavlja. Konačne konture će se znati, ima vremena.” Podsjećamo, nedavno je potpisan sporazum desnih stranaka koje čine Dom i nacionalno okupljanje (DOMiNO), Hrvatski suverenisti, Blok za Hrvatsku i HSP.
U tom procesu i Most pokušava zauzeti poziciju stranke koja ne želi biti svedena isključivo na ideološki profil, već kombinira vrijednosne stavove s konkretnim političkim prijedlozima. Marin Miletić naglašava da ideologija sama po sebi nije dovoljna za politički uspjeh, nego da je potrebno ponuditi rješenja koja odgovaraju svakodnevnim problemima građana. “Kultura, vrijednosti i ideologija su važne i one su temelj, no to nikako nije dovoljno, niti mi kao političari postojimo samo zbog ideologije”, ističe Miletić.
Imaju velike planove
Dodaje kako se Most fokusira na niz konkretnih tema koje se izravno tiču standarda građana, od borbe protiv korupcije i nepotizma do energetskih i gospodarskih izazova, ali i demografije i pitanja obitelji. “Most se bavi ključnim pitanjima koja muče hrvatskog čovjeka – od korupcije i nepotizma do, možda više nego ikada u posljednjem desetljeću važnih, energetskih i ekonomskih izazova, demografije te zaštite obitelji kao temeljnog stupa društva”, poručuje.
U Mostu vjeruju da takav pristup objašnjava njihov rast u posljednje vrijeme, uz naglasak da djeluju sustavno i dosljedno. “Upravo zato Most kontinuirano raste proteklih mjeseci, jer ljudi prepoznaju da smo najjača desna stranka oporbe koja radi sustavno, dosljedno i pošteno”, kaže Miletić. Osim programskog dijela, naglašava se i organizacijsko jačanje stranke, koje se vidi kao preduvjet za ozbiljniji politički iskorak. “Fokusirani smo na jačanje stranke, širenje organizacije i članstva i rad s našim ljudima kroz okupljanja i akademije. Drugi je nastavak rada kroz naše stranačke savjete kroz koje brusimo sve politike”, objašnjava Miletić.
U Mostu najavljuju i niz konkretnih mjera, posebno u kontekstu inflacije i energetske krize. “Uskoro ćemo izaći s kompletnim mjerama kao odgovor na energetsku krizu i inflatorne pritiske”” poručuju, uz naglasak na fiskalne i strukturne reforme. Tako navode kako zagovaraju rasterećenje gospodarstva, reformu mirovinskog sustava i jačanje poduzetništva, ali i aktivniju obiteljsku i energetsku politiku. “Zauzimamo se snažno za obiteljske politike, predstavljamo konkretne zakonske izmjene od rasterećenja trošarina, reforme mirovinskog sustava do jačanja našeg poduzetništva i sigurne Hrvatske”, ističe Miletić.
Poseban naglasak stavlja se i na energetsku samodostatnost, gdje Most vidi prostor za dugoročno strateško djelovanje. “Imamo energetsku strategiju (energy hub Rijeka) kojim bismo podigli dodatnih 20% proizvodnju vlastite energije i praktično došli na 80% vlastite energije”, navodi. U tom kontekstu Miletić dodaje kako je stranka aktivna i u Saboru te da gradi međunarodne kontakte unutar svoje političke grupacije. “Možda smo i najaktivniji Klub zastupnika u Hrvatskom saboru. Bavimo se ozbiljnim politikama i sustavno radimo. Kao takvi smo prepoznati i na međunarodnoj političkoj sceni na kojoj smo ostvarili mnoge kontakte unutar naše ECR grupacije”, kaže.
Sedak upozorava
Most pritom naglašava i vlastitu političku poziciju kao stranke desnog centra koja se, kako tvrde, ne želi podređivati drugim političkim akterima. “Ne zanima nas nuditi se ikome osim narodu. Mi smo stranka desnog centra koja uživa veliku podršku ljudi suverenističkog pogleda”, poručuje Miletić, uz dodatak da očekuju daljnji rast i jačanje podrške. U paraleli s takvim pokušajima profiliranja, politički analitičar Kristijan Sedak daje znatno kritičniju sliku stanja na desnici, upozoravajući na niz strukturnih slabosti koje ograničavaju njezin potencijal.
On smatra da je temeljni problem nedostatak jasnog identiteta i odgovora na pitanje što desnica danas uopće predstavlja. “Desnica je u krizi identiteta”, ističe Sedak, dodajući kako je ključno pitanje tko su danas njezini protivnici i oko čega se zapravo okuplja. Posebno upozorava na nedostatak prepoznatljivih lidera koji bi mogli objediniti različite struje. “Pitanje je tko su danas ikone desnice i gdje su se dokazale u poslovnom smislu. Na desnici postoje elokventni i karizmatični pojedinci, ali neskloni mediji brzo im načnu vjerodostojnost. Nema lidera koji okuplja”, navodi.
Kao dodatni problem ističe fragmentaciju i nedostatak jedinstvenog smjera djelovanja. “Desnica je u krizi smjera. Na desnici dominira fragmentacija. Svatko kormilari u svom smjeru i najviše energije potroše na ispumpavanje vode nakon međusobnih sudara”, ocjenjuje Sedak. Problem vidi i u slaboj političkoj poruci, koja, prema njegovu mišljenju, ne uspijeva mobilizirati birače. “Desnica je u krizi poruke. Hrvatska desnica ne pronalazi i ne zna nametnuti temu s kojom može poentirati, za razliku od europske desnice koja inzistira na sigurnosti, identitetu i socijalnoj pravednost””, ističe.
Nema puni legitimitet u javnom prostoru
Dodatno upozorava i na medijski položaj desnice, koja, kako kaže, i dalje nema puni legitimitet u javnom prostoru. “Desnica je u medijskoj krizi. Unatoč nekoliko naklonjenih medija, desnica još uvijek nema stvarni legitimitet u srednjestrujaškom javnom prostoru“, smatra. Prema Sedaku, problem je i nedostatak ozbiljne organizacijske infrastrukture na terenu. “Desnica je u krizi organizacije. Nije problem broj stranaka, nego nedostatak ozbiljne strukture na terenu. Bez infrastrukture koja okuplja i educira, politika ostaje skup pojedinaca”, kaže.
Kritički se osvrće i na odnos prema prošlosti, upozoravajući da desnica mora ponuditi jasnu viziju budućnosti. “Desnica je u krizi prošlosti. Ona mora ponuditi budućnost, a ne samo nostalgiju”, poručuje. Sedak također ističe kako se promijenio i međunarodni kontekst, na koji se domaća desnica često oslanjala. “Desnica je u krizi međunarodne potpore. Janša po svemu sudeći nije uspio. Trumpova politika više nikome nije jasna. Kraj Orbanove ere je samo pitanje vremena. Svi su oni imali velik broj simpatizera među hrvatskim desničarima”, navodi.
Na kraju, postavlja i temeljno pitanje političkog identiteta. “Desnica je u krizi smisla. Što u 2026. znači biti hrvatski desničar?”, pita Sedak, uz dodatak da je dio problema i odnos s HDZ-om. “Desnica je u krizi HDZ-ove gravitacije. Dobar dio hrvatske desnice čine nezadovoljni, odmetnuti HDZ-ovci. Plenković ih vuče, melje i asimilira. Nitko nema vidljivu strategiju kako se oduprijeti i izaći iz sjene starijeg brata”, zaključuje.
U takvom okruženju desni politički spektar ostaje raspršen između pokušaja programskog profiliranja, organizacijskog jačanja i identitetskog redefiniranja, bez jasnog odgovora može li se takva ponuda pretočiti u značajniji izborni rezultat.
