Njemačka priprema izmjene u sustavu vojne obveze koje bi mogle zahvatiti milijune muškaraca u dobi od 17 do 45 godina. Prema novim pravilima, oni će morati zatražiti odobrenje Bundeswehra ako planiraju dulji boravak u inozemstvu, primjerice duži od tri mjeseca.
Mjera je dio šire reforme vojnog sustava koju je vlada predstavila ove godine. Iako se za sada ne uvodi obvezni vojni rok, mladići rođeni od 2008. nadalje morat će proći liječničke preglede i ispuniti upitnike o spremnosti za služenje vojske.
Manje zapažena odredba odnosi se na širi krug muškaraca — sve između 17 i 45 godina. Oni će ubuduće morati obavijestiti vojsku i dobiti dopuštenje prije duljih odlazaka iz zemlje. Cilj takve mjere je jasan: u slučaju sigurnosne krize ili rata država želi imati pregled nad potencijalnim vojnim obveznicima i mogućnost njihove brze mobilizacije. Njemačka se pritom nalazi u procesu intenzivne vojne reorganizacije i jačanja obrambenih kapaciteta, potaknuta sigurnosnim izazovima u Europi, uključujući prijetnje iz Rusije i neizvjesnost oko buduće uloge NATO-a.
Tvrde da nema razloga za strah
Iako pravilo formalno postoji već ranije, tek je nedavno privuklo pozornost javnosti. Upozorenja da bi moglo izazvati zabrinutost među građanima stigla su iz medija. Iz Ministarstva obrane poručuju da nema razloga za strah: “Bit ove odredbe jest imati pouzdanu evidenciju, da u slučaju nužde znamo tko se dulje nalazi u inozemstvu.”
Naglašavaju kako će se u mirnodopskim uvjetima dozvole uglavnom odobravati te da se planiraju iznimke kako bi se izbjegla nepotrebna birokracija. Reforma dolazi u trenutku kada Bundeswehr već godinama ima problema s nedostatkom ljudstva. Novi model zamišljen je kao modernizirana verzija nekadašnjeg sustava obveznog vojnog roka, koji je ukinut 2010. godine.
Njemačka pritom ima ambiciozne planove — politički vrh želi zemlju pozicionirati kao ključnu sigurnosnu silu u Europi, s najjačom konvencionalnom vojskom na kontinentu. Plan uključuje i znatno povećanje obrambenog proračuna, koji bi do 2029. trebao dosegnuti 153 milijarde eura, odnosno oko 3,5 posto BDP-a, uz dugoročni cilj od pet posto, koliko zahtijeva NATO.
Iako obvezni vojni rok zasad nije vraćen, zakon ostavlja mogućnost njegova uvođenja ako se ne ostvare ciljevi u popunjavanju vojske. Za razliku od ranijih pravila, kada su ograničenja kretanja vrijedila samo u izvanrednim okolnostima, nova odredba primjenjivat će se trajno. To znači da će svi muškarci u navedenoj dobnoj skupini morati obavijestiti vojsku o duljim boravcima u inozemstvu, bilo da je riječ o poslu ili privatnim razlozima.
Ipak, niz detalja još nije razrađen — uključujući moguće sankcije za one koji ne prijave odlazak iz zemlje. Pojavile su se i kritike da je ova odredba uvedena bez dovoljno razmišljanja o praktičnim posljedicama, osobito zbog potencijalnog administrativnog opterećenja.
To priznaje i Ministarstvo obrane, koje trenutačno radi na preciziranju pravila i uvođenju iznimaka kako bi sustav bio provediv bez prevelike birokracije.
