Na današnji dan, 5. travnja 1992. godine, započela je opsada Sarajeva, najduža opsada jednog glavnog grada u modernoj povijesti Europe. Trajala je sve do veljače 1996. godine, ukupno 1.425 dana, ostavljajući iza sebe tisuće žrtava i duboke rane koje su i danas prisutne.
Tijekom gotovo četiri godine, građani Sarajeva živjeli su pod stalnim granatiranjem i snajperskom vatrom. Grad je svakodnevno bio izložen napadima s okolnih brda, a prosječno je na njega padalo oko 330 granata dnevno. U takvim uvjetima, svakodnevni život pretvoren je u borbu za preživljavanje.
Bez osnovnih uvjeta za život
Stanovnici Sarajeva suočavali su se s potpunim nedostatkom osnovnih životnih uvjeta. Struja, voda i grijanje često su bili nedostupni, dok su stanovi i ulice bili stalne mete. Kretanje kroz pojedine dijelove grada predstavljalo je izniman rizik zbog snajperske vatre.
Prema podacima, tijekom opsade ubijeno je više od 11.000 građana, među kojima i više od 1.600 djece.
Otpor i obrana grada
Unatoč vojnoj nadmoći napadača, Sarajevo nije palo. Obranu grada nosili su pripadnici Armije Republike BiH, uz snage MUP-a, Teritorijalne obrane i brojne građane koji su sudjelovali u organiziranom otporu.
Njihova uloga bila je ključna u sprječavanju potpunog zauzimanja grada, iako su pojedini dijelovi, poput Grbavice, u ranim fazama rata pali pod kontrolu agresorskih snaga.
Zločini i patnje civila
Na okupiranim područjima, osobito na Grbavici, nesrpsko stanovništvo bilo je izloženo teškim zločinima. Ubojstva, zlostavljanja i drugi oblici nasilja bili su svakodnevica, a mnogi su pokušavali pobjeći u slobodni dio grada, često riskirajući vlastiti život.
Sjećanje i borba za istinu
Kraj opsade proglašen je 29. veljače 1996. godine. Iako je tada prestala svakodnevna opasnost, posljedice su ostale. Tri desetljeća kasnije, sjećanja na stradanja i dalje su snažna, a pitanja suočavanja s prošlošću i očuvanja istine i dalje su aktualna.
U vremenu kada se, kako upozoravaju brojni svjedoci i analitičari, povijesne činjenice sve češće relativiziraju ili negiraju, podsjećanje na opsadu Sarajeva ima posebnu važnost.
To je sjećanje na više od 11.000 ubijenih građana, među kojima i 1.600 djece, ali i na otpor i solidarnost onih koji su uspjeli očuvati grad unatoč gotovo nemogućim uvjetima.
Istrage još traju
Institucije u Bosni i Hercegovini i dalje vode postupke vezane uz ratne zločine počinjene tijekom opsade, uključujući granatiranje grada, ali i slučaj poznat kao „Sarajevo safari“, koji je privukao i međunarodnu pažnju.
