Unatoč domaćoj proizvodnji, tržište BiH u velikoj mjeri ovisi o uvozu ulja i masti, čija je vrijednost prošle godine porasla za čak 90 milijuna konvertibilnih maraka, dok proizvođači upozoravaju da jeftinija roba iz inozemstva potiskuje njihove proizvode.
Na tržište BiH prošle godine stigle su različite vrste ulja, masti i margarina u vrijednosti od oko 297,6 milijuna KM, piše Glas Srpske.
Rast uvoza i izvoza
Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH, od siječnja do kraja prosinca BiH je uvezla 26,5 milijuna kilograma više ulja i masti u odnosu na isto razdoblje 2024. godine, kada je na domaće tržište stiglo 59,1 milijun kilograma ovih proizvoda, za što je izdvojeno 207 milijuna KM.
Istodobno, prema podacima UNO, BiH je prošle godine izvezla oko 15,8 milijuna kilograma više ulja i masti nego godinu ranije, kada je na inozemno tržište plasiran 51 milijun kilograma ovih proizvoda u vrijednosti od 139,4 milijuna KM.
Podaci UIO pokazuju da je BiH tijekom prošle godine najviše masti, raznih vrsta, uvezla iz Hrvatske, Italije i Danske, a ulja iz Srbije i Mađarske.
Domaća proizvodnja ograničena
Tajnik Udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije pri Privrednoj komori Republike Srpske Dragan Šepa kazao je da BiH ima samo jednog ozbiljnog proizvođača jestivog ulja, a to je „Bimal“ iz Brčkog.
„Imaju značajne proizvodne kapacitete, kako za domaće tržište, tako i za izvoz na inozemna tržišta“, kazao je Šepa za „Glas“ i dodao da ova kompanija ima široku mrežu kooperanata te surađuje s velikim brojem poljoprivrednih proizvođača iz Republike Srpske, posebno iz Semberije i Posavine, od kojih otkupljuje sirovinu za preradu i proizvodnju ulja i gotovih proizvoda.
Kada je riječ o uvozu, Šepa kaže da je on očekivan te da je povećan uvoz posljedica otvorenog tržišta i potreba trgovačkih lanaca, koji nabavljaju ulje od različitih proizvođača.
„Cilj je da se favorizira domaća proizvodnja“, poručio je Šepa, ističući da u Republici Srpskoj nema razvijene mreže uljara.
Jeftini uvoz pritišće domaće proizvođače
Direktorica „Agrojapre“ iz Donjih Agića Nada Nešković Railić navela je za „Glas“ da domaći proizvođači hladno prešanih ulja imaju ozbiljan problem s nelojalnom konkurencijom iz uvoza.
„Uvozno ulje je jeftinije u odnosu na domaće pa je samim time i konkurentnije. Živimo u situaciji u kojoj se kupuje jeftinije, a ne kvalitetnije, a oni koji biraju kvalitetu su u manjini“, naglasila je Nešković Railić.
Kada je riječ o obujmu proizvodnje, navodi da je „Agrojapra“ manji proizvođač te da im je godišnja proizvodnja oko 7.000 litara hladno prešanih ulja.
Formiranje cijena
Globalna zbivanja, kako je kazala, neminovno utječu i na domaće tržište.
„Svakako će doći do promjena cijena, ali treba imati na umu da je ulje koje je sada na tržištu proizvedeno od prošlogodišnje sirovine. Tek kada krene novi otkup i proizvodnja, te će se promjene osjetiti u punoj mjeri“, zaključila je Nešković Railić.
Dodaje kako će na formiranje cijena utjecati i troškovi proizvodnje, električna energija, gorivo i cijena rada, te da bi nastavak ovakvog stanja mogao dovesti do novih poskupljenja koja bi negativno utjecala na prodaju i kupovnu moć stanovništva.
Dragan Šepa istaknuo je da institucije nastoje potaknuti proizvodnju uljarica.
„Poljoprivredni proizvođači imaju i podršku kroz poticaje. Prema dostupnim podacima, riječ je o oko 500 KM po hektaru za uljarice, što je značajna mjera Ministarstva poljoprivrede s ciljem povećanja proizvodnje“, zaključio je Šepa.
