Na Agromediteranskom fakultetu Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru održana je treća tradicionalna nutricionistička tribina, posvećena sigurnosti i zdravstvenoj ispravnosti hrane.
Ovogodišnji fokus bio je na tome kako potrošači mogu prepoznati krivotvorene proizvode i pravilno tumačiti informacije na deklaracijama, a otvoreno je i pitanje kvalitete hrane koja se svakodnevno konzumira u Bosni i Hercegovini.
Direktor Agencije za sigurnost hrane BiH, dr. sc. Sanin Tanković, iznio je zabrinjavajuće podatke o razlikama u standardima između BiH i Europske unije.
“U Bosni i Hercegovini imamo situaciju gdje za pojedine pesticide imamo i po nekoliko tisuća puta veće vrijednosti u odnosu na Europsku uniju. Radimo na dopuni propisa, jer život građanina u BiH ne smije vrijediti manje od života nekoga u EU”, istaknuo je Tanković.
Poseban interes izazvao je interaktivni dio tribine s nutricionisticom Amelom Ivković O’Reilly, koja je odgovarala na pitanja publike i razbijala uvriježene mitove o zdravoj prehrani. Naglasila je da zdrava prehrana nije privilegija bogatih te da se treba oslanjati na sezonske i lokalne namirnice.
Tijekom rasprave govorila je i o važnosti proteina u svakodnevnoj prehrani te o dodacima prehrani, posebno u kontekstu rekreacije i sporta, poručivši kako je ključ u ravnoteži i informiranosti, a ne u slijepom praćenju trendova.
Dekanica Agromediteranskog fakulteta, prof. dr. Alisa Hadžiabulić, upozorila je da povjerenje potrošača u domaće proizvode često nije utemeljeno na stvarnim dokazima.
“To što je nešto domaće ne znači nužno da je i zdravstveno ispravno”, poručila je, istaknuvši potrebu za dodatnom edukacijom javnosti.
O problemu „lažnog meda“ govorila je prof. dr. Melisa Oraščanin s Biotehničkog fakulteta Univerziteta u Bihaću. Naglasila je da mnogi građani vjeruju kako mogu prepoznati pravi med bez stručne analize.
“Ne postoji stopostotna garancija autentičnosti, ali je kemijska analiza najpouzdanija metoda”, istaknula je.
Na tribini su predstavljeni i rezultati ankete provedene među zaposlenicima Univerziteta „Džemal Bijedić“, koje je iznijela studentica Edina Berberović. Istraživanje je pokazalo da potrošači najčešće obraćaju pažnju na rok trajanja proizvoda, dok je zemlja podrijetla tek na trećem ili četvrtom mjestu.
Upozoreno je i na problem skrivenih šećera, budući da potrošači često zanemaruju stvarnu količinu šećera zbog načina na koji je prikazana na deklaracijama.
Zaključak tribine je da su za sigurnost hrane u Bosni i Hercegovini nužne strože kontrole tržišta, ali i kontinuirana edukacija građana.
