Umjetna inteligencija sve snažnije troši globalne resurse – od radne snage i sirovina do vode – no najveći izazov postaje onaj najosnovniji: novac. Otvara se pitanje postoji li dovoljno kapitala za izgradnju i održavanje svih planiranih podatkovnih centara, što u prvi plan stavlja problem financiranja, piše Reuters.
Zamah razvoja nastavio se i ove godine, nadovezujući se na snažan rast iz 2025. Početkom siječnja Tate Reeves najavio je najveću investiciju u povijesti savezne države Mississippi – projekt vrijedan 20 milijardi dolara koji razvija xAI, tvrtka Elon Muska. Plan uključuje izgradnju golemog kompleksa s gotovo dva gigavata računalne snage. Prema procjenama Barclaysa, u Sjedinjene Američke Države najavljeno je više od 50 gigavata sličnih projekata, dok se usporediv opseg planira i u Europi. Ovakve brojke jasno pokazuju razmjere ekspanzije.
Riječ je o količini računalne snage koju je teško pojmiti, osobito zbog financijskih zahtjeva koji dolaze s njom. Entuzijazam oko modela poput ChatGPTa i Geminija temelji se na očekivanjima velikog rasta produktivnosti i gospodarstva. No, projekti u pripremi već dosežu oko 110 gigavata, a Jensen Huang procjenjuje da izgradnja jednog gigavata stoji između 60 i 80 milijardi dolara. Čak i prema konzervativnim procjenama, ukupni trošak penje se na oko 6,6 bilijuna dolara, što otvara pitanje održivosti ovakvog ulaganja.
Takve brojke nadmašuju i najveće infrastrukturne projekte u povijesti, poput američkog sustava autocesta koji je pokrenuo Dwight Eisenhower. Taj je projekt, u današnjoj vrijednosti, stajao oko 500 milijardi dolara i trajao desetljećima. Usporedbe radi, AI sektor pokušava potrošiti višestruko veći iznos u samo nekoliko godina. Budući da trošak neće snositi država, već privatni investitori, postavlja se pitanje koliko je realno prikupiti toliki kapital u tako kratkom roku, što ukazuje na izazove investicija.
Tehnološki divovi poput Alphabeta, Amazona, Metae, Microsofta i Oraclea već ulažu golema sredstva i planiraju dodatna ulaganja. Procjenjuje se da bi u sljedećih pet godina mogli generirati oko 5,5 bilijuna dolara operativnog novčanog toka. Istodobno, sve se više zadužuju kako bi održali tempo ulaganja – primjerice, Amazon je nedavno prikupio rekordna sredstva na tržištu obveznica. Time se jasno vidi intenzitet utrke za dominacijom u AI infrastrukturi.
Dugovi, fondovi i nerealna očekivanja
U financiranje se uključuju i veliki institucionalni ulagači poput Brookfield Asset Managementa i Blackstonea. Prema podacima Preqina, u fondovima za infrastrukturu i kreditiranje nalazi se oko 700 milijardi dolara kapitala. Analitičari Morgan Stanleya i JPMorgana procjenjuju dodatne stotine milijardi kroz razne financijske instrumente. Na papiru, ukupni kapital premašuje potrebne iznose, no takve procjene često zanemaruju stvarna ograničenja i rizike, što ukazuje na problem realnosti.
Ključni izazov je pretpostavka da će kompanije sav raspoloživ novac usmjeriti isključivo u podatkovne centre. Takav scenarij nije održiv jer bi ugrozio isplate dividendi, otkup dionica i druga ulaganja. Uz to, mnoge AI tvrtke i dalje posluju s velikim gubicima unatoč visokim prihodima, što dodatno otežava oslanjanje na vlastiti novčani tok i povećava razinu rizika.
Skriveni troškovi i fizička ograničenja
Ukupni troškovi mogli bi biti i znatno veći od procijenjenih. Izračuni često ne uključuju ulaganja u energetsku infrastrukturu potrebnu za stabilno napajanje podatkovnih centara. Ako se pokaže da su procjene troškova preniske, čak ni predviđeni kapital neće biti dovoljan. Osim financija, pojavljuju se i konkretna fizička ograničenja – dostupnost električne energije, kapacitet mreže i voda za hlađenje sustava. Sve to dodatno naglašava problem infrastrukture.
Vremenski rokovi mogli bi se značajno produljiti, kao što je bio slučaj s velikim projektima u prošlosti. Iako postoji mogućnost da tehnološki napredak smanji troškove, jednako je vjerojatno da su očekivanja o koristima umjetne inteligencije pretjerana. U tom slučaju interes investitora mogao bi splasnuti. Najrealniji scenarij jest da će se dio najavljenih projekata jednostavno neće realizirati, jer čak i u današnjem svijetu obilja kapitala ulaganje tolikih iznosa u kratkom roku predstavlja ogroman izazov.

