Bogate zemlje gube korak u utrci za čisto gospodarstvo. Naime, Turska je odobrila više projekata baterijskih sustava za pohranu električne energije kako bi ojačala svoje elektroenergetske mreže.
Od 2022. godine u Turskoj je odobreno više od 33 GW kapaciteta baterija, dok ukupni planirani i operativni kapacitet u europskim predvodnicama poput Njemačke i Italije iznosi 12 do 13 GW, piše The Guardian.
Ovakvi izvještaju stižu u trenutku kada se diplomati pripremaju za klimatski summit Cop31, koji će se u studenom održati u Antalyji.
Ufuk Alparslan, analitičar tvrtke Ember i autor izvješća, ije da su političke odluke u Turskoj stvorile “ogroman investicijski signal” za baterijske spremnike, koji je nadmašio one njezinih europskih partnera.
“Ako se ostvari, turski plan za baterije postat će okosnica novog, čistog regionalnog energetskog središta”, dodao je Ufuk Alparslan.
Baterije smanjuju ovisnost o fosilnim gorivima
Baterijski sustavi pojačavaju prednosti obnovljivih tehnologija ovisnih o vremenskim prilikama, poput vjetroturbina i solarnih panela.
Pohranjivanjem električne energije koja se zatim oslobađa prema potrebi, baterije smanjuju ovisnost o fosilnim gorivima i u razdobljima kada nema sunca ili vjetra.
Europski energetski stručnjaci pozvali su na veća ulaganja u električne mreže i baterijske spremnike kako bi se smanjilo zagađenje, računi i ovisnost o stranim autokratima. To je dobilo na važnosti trenutačnom energetskom krizom zbog sukoba na Bliskom istoku.
Velik broj turskih projekata rezultat je odluke iz 2022. godine koja daje povlašteni pristup mreži obnovljivim izvorima energije ako su upareni s jednakom količinom skladišnog kapaciteta.
Od 221 GW prijavljenih kapaciteta baterijskih spremnika, Turska je odobrila 33 GW, što odgovara 83% njezine trenutačne snage vjetroelektrana i solarnih elektrana. Rumunjska je jedina zemlja EU-a s većim omjerom.
Jeftin, čist i pouzdan energetski sustav
Greg Nemet, energetski istraživač sa Sveučilišta Wisconsin-Madison koji nije sudjelovao u izradi izvješća, rekao je da je “dramatičan” rast solarne energije i baterija u nekim zemljama, pogotovo na globalnom jugu, potaknut padom troškova za gotovo 90 posto u posljednjem desetljeću.
“Povoljna solarna energija i baterije stvaraju golemu priliku za uspostavu jeftinog, čistog i pouzdanog energetskog sustava. Zemlje poput Turske koriste tu prednost”, istaknuo je Greg Nemet.
Turska oko petine svoje energije dobiva iz vjetra i sunca, što je znatno iznad prosjeka Bliskog istoka i središnje Azije, ali ispod europskog prosjeka. Istodobno i dalje snažno podupire ugljen, koji je prošle godine činio 34 posto njezine proizvodnje električne energije i prima opsežne subvencije.
Cilj zemlje je dosegnuti 120 GW instaliranog kapaciteta vjetra i sunca do 2035. godine, što je značajan porast s današnjih 40 GW. Međutim, 6.5 GW dodanih prošle godine manje je od 8 GW godišnje potrebnih za ostvarenje tog cilja.
Rani nacrt turskog predloženog akcijskog plana za Cop31, koji je procurio u javnost prošlog mjeseca, nije sadržavao spomen postupnog ukidanja fosilnih goriva, o čemu se detaljno raspravljalo na prošlogodišnjem klimatskom summitu u Brazilu.
