Tijekom zadnjih nekoliko desetljeća, svijet se mijenjao kao nikada ranije. Osim pada Berlinskoga zida 1989. i svih posljedica koje je taj događaj proizveo, događao se proces kontinuiranog razvoja zahvaljujući globalizacijskim trendovima u svjetskom gospodarstvu, tehnologiji i društvu. Revolucija u informatičkoj tehnologiji i povećana međunarodna trgovina samo su dodatno ubrzali te procese. Jedna od posljedica globalizacije jest da mnogi ljudi osjećaju kako su njihovi životi oblikovani događajima koji su izvan njihove kontrole.
Krize
Krize imaju mnogo lica. Svjetska financijska kriza 2008. i posljedična recesija, kriza eurozone, sve veća socijalna nesigurnost, gubitak poslova, manje plaće i gospodarsko nazadovanje mnogih država, neke su od negativnih posljedica postojanja globaliziranog svijeta. Terorizam i migracijski valovi stalne su brige koje imaju uzroke u drugim zemljama. Klimatske promjene utječu na cijeli svijet i prijete postojanju siromašnih država. I ostale opasnosti nisu bezazlene poput utjecaja strane kulture na domicilno lokalno pučanstvo. To su nuspojave međuovisnosti država i naroda.
Neka nova diplomacija
Danas je na snazi globalizirana diplomacija. Npr. neposredno nakon Drugog svjetskog rata diplomacija je bila u isključivoj nadležnosti ministarstava vanjskih poslova. Kasnih 1960-ih ekonomska diplomacija je počela nastajati kao glavna komponenta međunarodnih odnosa te je na neki način zasjenjivala političku diplomaciju. Promoviranje izvoza i izravne strane investicije postale su prioritetne aktivnosti djelovanja diplomacije. Prekomorske izravne investicije novi su prioritet za države u razvoju koje sada imaju diverzificirana gospodarstva.
Kultura, mediji i komunikacija, obrazovanje, znanost i tehnologija te konzularni rad postali su novi prioriteti. Nakon kraja Hladnog rata politička diplomacija zadržala je važnost postavši otvorenija i složenija. Tehnike građenja odnosa i rješavanja sukoba također su postale sofisticiranije, i zahtijevaju odmjerene i brze odgovore. Ukupno kazano, diplomacija je postala višeznačna, višesmjerena, promjenjiva i intenzivna.
Izostanak ideologije i porast multilateralizma
I na druge načine diplomacija se globalizirala. Dobar je primjer raspad SSSR-a i kraj Hladnog rata pa sada više ne postoji predodređena matrica odnosa. Zapad i NATO savez su dominantne skupine, ali njihovi bivši neprijatelji su s vremenom postali i partneri iako je rivalstvo i dalje snažno. Normalne su i uobičajene situacije suradnje i situacije sukobljavanja, pogonjene vlastitim interesima koji su izraženi kroz traganje za resursima, energijom i tržištima.
Ideologija više nije bitna kao nekoć. Pokret nesvrstanosti je izgubio na važnosti. Svaka država djeluje u nekim višedržavnim savezništvima koja se prostiru u udaljene regije, sa svrhom ostvarenja zajedničkih ciljeva. Često je gospodarstvo glavna pokretačka snaga vanjske politike. Regionalna diplomacija je posebice zaživjela. Gotovo je svaka država članica višestrukih grupacija, mnoge od njih su utemeljene na geografskom principu, osim onih koje dijele druge zajedničke ciljeve kao što su G7, G20 i BRICS.
Utjecaj politike na diplomaciju
Moderna diplomacija za razliku od prošlih vremena pogođena je utjecajem unutarnje politike. Nekad su postojali nacionalni konsenzusi oko vanjske politike a danas više ne postoje. Vanjska politika je često udarna tema u izbornim kampanjama. Mnoge države zadržale su model neutralnih diplomata ali oni glavni u pravilu su uvijek imenovani od strane vodećih političara. Tj. vodeći diplomati moraju biti prihvatljivi političkoj eliti na vlasti. Diplomacija često još uvijek nije prepoznata kao posebna profesija već je se smatra dijelom politike. Stoga danas to znači da političari imenuju politički podobne veleposlanike, konzule i druge predstavnike.
Nova područja i novi oblici djelovanja
Ubacivanje novih pitanja u međunarodnu arenu kao što su demokracija, ljudska prava, univerzalni standardi vladavine, javna odgovornost, vode do graničnih i škakljivih situacija u kojima veleposlanici u stranim državama mogu izazvati svojim postupcima pohvale ili kritike kod kuće. Npr. veleposlanici mogu doprinijeti ubrzavanju demokratskih promjena, a mogu i svojim djelovanjem dodatno pogoršati sukobe.
Diplomati moraju uzimati u obzir kako će njihov rad u inozemstvu utjecati na javno mnijenje u njihovoj matičnoj zemlji iz koje dolaze. Profesionalni diplomati često bivaju mobilizirani kako bi dali potporu nečijoj politici. U Kanadi, Japanu i Ujedinjenom Kraljevstvu, izaslanici pohode godišnje konferencije gdje se od njih traži da drže govore u javnosti o vanjskoj politici u različitim gradovima. To je također oblik davanja potpore aktualnoj vlasti.
Kako se biraju najbolji diplomati
Opseg osoba koje ulaze u diplomatsku službu u cijelom svijetu sve više se razlikuje ovisno o predmetima koje je pojedinac studirao, regionalnog i osobnog okruženja, kao i godina (dozvoljene godine stupanja u službu u mnogim državama su se podignule). Usprkos tome, postoje elite u kvaliteti talenta, koji su izabrani među najboljima u velikom broju osoba koje su se prijavile. Efikasan menadžment ljudskih potencijala je oznaka najboljih diplomatskih službi. On podrazumijeva:
- objektivan, transparentan menadžment ljudi koji nosi uvjerenja s kadrovima; nadzor tog procesa je obično glavna odgovornost osobe na čelu ministarstva vanjskih poslova
- menadžment karijera koji tolerira individualnost, i olakšava ranu selekciju visoko kvalitetnih pojedinaca
- određeni sustav promocije, idealna je mješavina dubinskih testova, transparentne selekcije, i izabiranja najboljih za visoki ured
- ponuđivanje metoda imenovanja kroz otvoreni proces
- uzimanje u obzir jezika, područja i tematske ekspertize kako bi se zadovoljile stvarne potrebe kako se one pojavljuju
- opsežno postavljanje “unutra” i “van” na svim razinama, rušeći mrežu uskogrudnosti, stvarnu i očekivanu, uključujući imenovanja s nedržavnim entitetima (poslovna udruženja, trustovi mozgova…)
Svestranost diplomata
Za diplomata 21. stoljeća uspjeh ovisi o tome je li on vješt u različitim područjima i je li upoznat s raznolikošću sredstava. Osim poznavanja lokalnog jezika i kulture, diplomati trebaju imati ažurirano znanje i iskustvo u poljima kao što su zdravstvo, okoliš, demografija i terorizam. Diplomati trebaju znati i razumjeti zamršenosti i nejasnoće koja se javljaju oko intelektualnih prava vlasništva, dampinga, i netarifnih prepreka i sl.
Dodatno, suvremeni diplomati moraju biti upoznati s raznolikim tehnologijama, od pisaćeg stroja do pametnih telefona. Od današnjih diplomata očekuje se snažan timski rad i partnerske vještine kako bi surađivali s drugim skupinama kao što su humanitarne organizacije koje djeluju u istoj zemlji.
Utjecaj tehnologije
Znanost i tehnologija igraju važnu ulogu u širokom spektru vanjskopolitičkih pitanja, od kontinuiranog gospodarskog razvoja do suočavanja s opasnostima neprijateljskih vlada i “nestašnih” organizacija. Otkrića u nanotehnologiji, sintetičkoj biologiji i znanostima o Zemlji, nude nove prilike da se poboljša zdravlje ljudi, osigura hrana i pitka voda, te da se spremno dočekaju prirodne katastrofe. Napredak u informacijskim i komunikacijskim tehnologijama ima izvanredan učinak na svaki djelić života. Međunarodna suradnja u znanosti i tehnologiji brzo postaje važan element u vanjskim politikama nacija diljem planeta.
Ministarstva vanjskih poslova moćnih država poput Sjedinjenih Američkih Država, Ruske Federacije i Narodne Republike Kine stalno se prilagođavaju sve većem spektru izazova koje sa sobom nosi suvremena politika poput cyber kriminala i klimatskih promjena. A slično bi trebale raditi i manje države kako bi ojačale svoje diplomatske kapacitete i zaštitile nacionalnu sigurnost.
Vještine diplomata
Komparativna analiza zahtjeva za ljudskim potencijalima u javnim, privatnim i neprofitnim organizacijama koje djeluju u međunarodnim misijama, otkriva da organizacije traže pojedince koji posjeduju:
- snažne kognitivne vještine
- međupersonalne vještine
- nedvosmislenu tolerantnost
- vještine timskog rada
- međukulturalnu stručnost
- sposobnosti kreiranja politike
Sve veća uloga interneta
Prema nekim procjenama, svjetsko stanovništvo će se povećati skoro za jednu milijardu do 2036. Mnogi od tih novorođenih naraštaja bit će rođeni u gradovima koji okupljaju sve veći udio svjetskog stanovništva. Nove generacije 21. stoljeća bit će povezanije kao niti jedna generacija prije njih zahvaljujući internetu. Broj korisnika interneta će biti dva ili tri puta veći od rasta stanovništva. Takav razvoj situacije stvara izazove i prilike za diplomaciju 21. stoljeća. Diplomacija više ne može ostati “naređeno vođenje odnosa između jedne grupe ljudskih bića s drugom tuđinskom grupom u odnosu na onu prvu”, kako je napisao diplomatski mislioc Harold Nicholson u vrijeme Prvog svjetskog rata.
Zviždači i medijski ratovi
Otkrića vezana za Wikileaks i Edwarda Snowdena pokazala su da se u uvjetima brzih promjena, linearnost komunikacije – čak i tajnovitost vođenja diplomacije – stvar prošlosti. Raskid s prošlošću postaje standard. Arapsko proljeće koje je započelo putem društvenih mreža, medijski rat Zapada i Istoka (pogotovo Ukrajina i Iran), upisi američkog predsjednika Donalda Trumpa na X-u dokaz su kako su internet i nova sredstva komunikacije poput pametnih telefona, tableta, računala i laptopa važno sredstvo moderne diplomacije.
Digitalna diplomacija
Diplomacija u 21. stoljeću trebat će se nositi s većim zahtjevima za transparentnošću, morat će biti tolerantna da dopusti konkurentska mišljenja bez da izgubi relativnu tajnovitost koja čini prikladno okruženje za složene pregovore. Tajnovitost kao diplomatsko sredstvo postalo je vrjednije nego ikad i za etablirane i netradicionalne aktere vanjske politike. Čak i terorističke skupine poput Al-Kaide pojačavaju sredstva za online šifriranje kako bi proširile svoje poruke, pa je moderna diplomacija i digitalna diplomacija.
Za još ovakvog sadržaja pratite autorov portal Actualitica.com
Umjetna inteligencija – alat koji mijenja geopolitiku
