Kina je značajno ubrzala svoju ekspanziju u nuklearnoj energiji s odobrenjem pet novih projekata ukupne vrijednosti preko 28 milijardi američkih dolara. Ovaj potez je dio šireg napora Pekinga da potakne ulaganja u sektor i ostvari ciljeve gospodarskog rasta za ovu godinu. Ovi projekti uključuju 11 reaktora, što predstavlja najveći broj odobrenih jedinica od 2019. godine. Odobrenja su stigla nakon apela kineskog vodstva na trećem plenumu Komunističke partije u srpnju, gdje su se čelnici obvezali na ostvarenje godišnjih ciljeva gospodarskog i društvenog razvoja. Također, Državno vijeće je prošlog tjedna objavilo nove smjernice za zelenu tranziciju, uključujući ubrzanje izgradnje nuklearnih elektrana u obalnim područjima, vjetroelektrana, solarnih farmi i termoelektrana.
Kineska nacionalna nuklearna elektrana dobila je odobrenje za tri reaktora, dok je Državna elektroenergetska investicijska korporacija dobila odobrenje za dvije jedinice. CGN Power, jedinica državne China General Nuclear Power Corporation, objavila je na hongkonškoj burzi da je dobila odobrenja za šest reaktora na tri lokacije. Analitičar Guolian Securitiesa, He Zhaohui, izjavio je da bi “porast raspoloženja u industriji, zajedno s povećanjem odobrenja za nove projekte nuklearne energije, trebao potaknuti rast dobavljača opreme i operatera”.
Kina je nedavno uspješno izgradila i demonstrirala prvi nuklearni reaktor na svijetu koji je potpuno otporan na topljenje, čime je uklonjen najveći pojedinačni rizik nuklearne energije. Naime, sve moderne nuklearne elektrane oslanjaju se na pogonske mehanizme za hlađenje koji odvode višak topline iz reaktora ili, u slučaju nužde, na ljudsku intervenciju može zatvoriti elektranu. Najčešće se koriste voda ili tekući ugljikov dioksid kao rashladne tekućine, ali oni se obično oslanjaju na vanjske izvore napajanja da bi funkcionirali. Ako ovi sustavi zakažu, tada se reaktori mogu pregrijati, što može dovesti do eksplozija, uzrokujući da se postrojenje doslovno otopi od viška topline. To je bio jedan od čimbenika nuklearne nesreće u Fukushimi u Japanu 2011., gdje je gubitak i standardnog i hitnog sustava napajanja doveo do taljenja.
Drastično povećali ulaganja
Relativno nova vrsta dizajna reaktora, nazvana reaktor sa šljunčanim slojem (PBR), ima prednost jer je pasivno sigurna, što znači da ako se izgubi napajanje za rashladne sustave, reaktor se može sigurno sam zatvoriti. Umjesto da koriste gorivne šipke visoke energetske gustoće kao mnogi drugi dizajni reaktora, PBR-ovi kao gorivo koriste veliki broj “kamenuća” niske energetske gustoće koji sadrže malu količinu urana okruženog grafitom. To može pomoći usporiti nuklearnu reakciju i izdržati visoke temperature. Ova niža gustoća energije znači da će se sav višak topline rasporediti po svim kamenčićima i tako se lakše prenijeti pomoću prirodnih procesa hlađenja poput kondukcije i konvekcije, kaže Zhe Dong sa Sveučilišta Tsinghua u Kini.
Peking je u posljednjih pet godina kontinuirano povećavalo ulaganja u nuklearnu energiju. Od 2019. godine, godišnja ulaganja rastu, a u prvoj polovici 2023. godine takva su ulaganja iznosila više od 5,61 milijardi dolara, što je rast od 13,5 posto u odnosu na prethodnu godinu. U 2023., ukupna ulaganja u nuklearne elektrane porasla su za 20 posto u odnosu na 2022., dosegnuvši više od 12,61 milijardi dolara.
Trenutno, Kina upravlja s 55 nuklearnih elektrana, što je svrstava na treće mjesto u svijetu, dok s 36 jedinica u izgradnji posjeduje najveći svjetski kapacitet za izgradnju ovakvih postrojenja. U 2022. je Peking odobrio izgradnju 10 nuklearki, kao i u 2023. Devet od deset reaktora odobrenih 2022. je sada u izgradnji, kao i četiri od deset iz protekle godine. Prema Svjetskoj nuklearnoj udruzi, Kina gradi oko 50 posto od šezdesetak reaktora koji su trenutno u izgradnji u 16 zemalja. Sjeverna Amerika trenutno ima nula nuklearnih reaktora u izgradnji, Južna Amerika dva, Europa šest, Bliski istok devet, a čitava Azija 45.
North America has currently 0 nuclear reactors under construction
South America has 2
Europe has 6
The Middle East has 9
Asia has 45, with 27 in China aloneStill wonder where the future of the world economy is headed?
pic.twitter.com/VMiOkaRomP
— Arnaud Bertrand (@RnaudBertrand) July 1, 2024
Kasne za Kinom
SAD kasni 15 godina za Kinom u razvoju visokotehnološke nuklearne energije budući da tehnološki pristup uz podršku države i opsežno financiranje Pekingu daju prednost, navodi se u izvješću objavljenom u lipnju. Kineski prosječni rokovi izgradnje su od oko sedam godina, što daleko brže od drugih zemalja, navodi se u istraživanju Zaklade za informacijsku tehnologiju i inovacije, neovisnog istraživačkog instituta sa sjedištem u Washingtonu. “Brzo postavljanje sve modernijih nuklearnih elektrana u Kini pokazuje da će kineska poduzeća imati prednost u postupnim inovacijama u ovom sektoru u budućnosti”, stoji se u izvješću.
Kina prekinula razgovore sa SAD-om o kontroli nuklearnog naoružanja: što slijedi?
Kina cilja na postizanje maksimalne emisije ugljičnog dioksida do 2030. godine i ugljične neutralnosti do 2060. godine, s planom da poveća udio nefosilne potrošnje na 25 posto do 2030. godine. U 2023. godini, kineske nuklearne elektrane proizvele su 433,3 milijarde kilovatsati električne energije, pridonoseći s pet posto ukupnoj nacionalnoj opskrbi i istisnuvši preko 123 milijuna tona ugljena. Očekuje se da će jedanaest reaktora odobrenih ove godine proizvoditi oko 102 milijarde kilovatsati energije godišnje.
