Posljednji izvještaj Transparency Internationala za prošlu godinu otkrio je kako se Hrvatska po CPI-ju odnosnu indeksu percepcije korupcije nalazi na 63. od 182 države sa 47. bodova. Isti rezultat Hrvatska je ostvarila i u 2024. godini pa slijedom toga nije teško zaključiti da naša zemlja uvelike zaostaje u borbi protiv korupcije.
To uostalom potvrđuje i percepcija među građanima. Naime, njih više od 90 posto smatra da je korupcija u Hrvatskoj široko rasprostranjena. O prisustvu korupcije u našoj zemlji javnost svjedoči na svim razinama s posebnim naglaskom na onu političku.
Niz afera
Da je tome tako potvrdilo se i nedavno nakon što je ponovno uhićen gradonačelnik Nove Gradiške Vinko Grgić zbog sumnje na nova koruptivna djela pri čemu se Grgiću od ranije sudilo za slične koruptivne radnje. Grgić je doduše tek jedna kap u moru političara prozivanih zbog korupcije pa se tako pravosudni epilog još očekuje za bivšu državnu tajnicu i kninsku gradonačelnicu Josipu Pleslić u aferi Vjetroelektrane.
No, osim Rimac tu je i vojska bivših ministara predvođenih Gabrijelom Žalac koja se trenutno nalazi na odsluženju zatvorske kazne. Svoja je nedjela Žalac priznala i od tada se prestala pojavljivati u javnosti koja je svjedočila čak i tome da je bivša ministrica i velika prijateljica premijera Andreja Plenkovića ručkove, vlastite rođendane i razna druženja pokrivala proračunskim sredstvima.
U sličnim problemima i sudskim procesima nalazi se i bivši ministar Darko Horvat te njegov kolega iz poljoprivrednog resora Tomislav Tolušić, Josip Aladrović i Boris Milošević. Nisu u našoj zemlji sve političke afere s tragom korupcije vezane samo uz HDZ niti su baš sve vezane uz Vladu na čijem se čelu nalazi aktualni premijer Plenković. Koncem siječnja počelo je primjerice ponovljeno suđenje bivšem Sanaderovom ministru Božidaru Kalmeti kroz koje se također provlači korupcija, a koje je zanimljivo i utoliko što je optužnica mijenjana poslije deset godina procesa.
Najveći skandal
Najveći hrvatski korupcijski skandal u povijesti svakako je afera Fimi Medija zbog koje je pravomoćno osuđen bivši premijer Ivo Sanader. Velike su korupcijske afere zadnjih godina rezultirale padom vlada, privođenjima ministara i dugogodišnjim sudskim procesima među kojima je najupečatljiviji upravo onaj u Fimi Mediji gdje je osim Sanadera osuđen i HDZ kao prva politička opcija osuđena za korupciju. Naznake korupcije vidljive su i izvan politike kroz gospodarski sektor koji je doduše usko vezan uz politiku.
Jedna od većih gospodarskih afera kojima je javnost u našoj zemlji svjedočila bila je afera Agrokor čiji je ključni akter bio gazda tog koncerna Ivica Todorić i njegovi brojni bivši suradnici. Procesi su u ovom slučaju još u tijeku baš kao i u aferi Ina kada je otkriveno da je iz ove tvrtke izvučeno preko milijardu kuna malverzacijama s cijenom plina. Tu se kao glavni osumnjičeni profilirao niže rangirani direktor Damir Škugor.
Ta je afera ujedno na kratko otvorila pitanje nadzora države nad strateškim tvrtkama, no to pitanje vrlo je brzo palo u zaborav možda i zbog političkog ozračja i činjenice da je iz Plenkovićevih vlada otišlo više od 30 ministara- dio njih zbog izravnih sumnji na korupciju, dio zbog nepravilnosti u imovinskim karticama, a dio njih zbog Plenkovićeva nezadovoljstva njihovim radom. Najsnažnije su pak javnim prostorom odjeknuli odlazak ministra Darka Horvata koji je uhićen na dužnosti te nešto kasnije odlazak ministra VIlija Beroša pod podjednakim okolnostima.
Era Milana Bandića
Korupcija ne zaobilazi ni lokalne političare, štoviše, ona na toj razini nerijetko uključuje dugogodišnje vladare gradova i županija koji nerijetko zaglave pod optužbama za zlouporabu položaja, klijentelizam i primanje mita. Kraljem korupcije godinama se smatrao pokojni zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Godinama je Bandić u Zagrebu slovio za simbol lokalne moći. Nad njim je bilo otvoreno više od 60 afera, ali je Bandić skončao kao neosuđivana osoba.
Nakon Bandićeve smrti u zaborav su pale i afera Štandovi i afera Agram i brojni drugi slučajevi koji su obilježili njegovu osebujnu i višegodišnju vladavinu glavnim gradom. Jedna od rijetkih visokih lokalnih dužnosnica s pravomoćnom presudom svakako je bivša Sisačko-moslavačka županica Marina Lovrić Merzel koja je osuđena za primanje mita od 100 tisuća eura za prodaju udjela u tvrtki Ceste Sisak, za pranje novca kupnjom apartmana u Zadru na ime nećaka te za plaćanje privatnih zabava i savjetnika županijskim novcem. Visoki kazneni sud ovu je nekoć moćnu SDP-ovku nedavno osudio na šest godina zatvora.
Iza rešetaka je svojedobno boravila i Pleslić Rimac koju se u aferi Vjetroelektrane među ostalim sumnjiči za pogodovanje tvrtki C.E.M.P. oko projekta vjetroparka Krš-Pađene. No, poruke koje je Rimac razmjenjivala s brojnim uglednicima razotkrile su mnoge lokalne i državne dužnosnike zbog čega se ovaj slučaj pretvorio u jedan od onih s najviše korupcijskih krakova u državi u kojoj se među ostalim pisalo i progovaralo o aferama bivšeg, dugogodišnjeg načelnika općine Seget koji je optužen da je stotine tisuća kuna proračunskog novca potrošio na ručkove i večere u raznim objektima. U prilog tezi o razvoju korupcije u Hrvatskoj ide i činjenica da je upravo naša zemlja među najaktivnijim članicama Europske unije po broju otvorenih istraga EPPO-a po glavi stanovnika što također dokazuje visoku razinu korupcije unatoč tome što su političarima u našoj zemlji puna usta borbe protiv korupcije.
