Više od 300 janjadi i ovaca svake godine na Pagu stradaju od čagljeva, stoga je ovo priličan problem ovdašnjih stočara.
Čagljevi najčešće samo usmrte janjad i ostave ih gotovo netaknutima. Njihov broj iz godine u godinu raste, a lovci smiju ustrijeliti samo četiri čaglja godišnje.
Kadrovi su snimani dronom s termovizijskom kamerom. Čagljevi kolju i razvlače janje. Ono što iza njih ostane, doista je mučno. Jučer su zaklana još dva janjeta, javljaju za HRT iz Kolana, mjesta na Pagu, najpoznatijeg po uzgoju ovaca i proizvodnji sira.
– Lani je trend, zaklali su nam 40 malih janjčića, a ove godine već imamo zaklanih 35, što je veliko povećanje. To znači da je puno više čagljeva na terenu nego prošle godine, rekao je Branimir Čemeljić, stočar iz Kolana.
– Pa tu već par dana pratimo jednu obitelj čagljeva muškog i ženskog, pokušavamo to na sve moguće načine locirat što bolje, s više lovaca, termalnim dronovima, konfiguracija terena je malo komplicirana, svaki dan su novi izazovi – kaže Hrvoje Paladina, lovnik, LD Kamenjarka.
Štete su velike
Samo rijetke ovce imaju sreću da prežive napad. Te su, kako kažu stočari – nakoljene.
– Imamo dvije vrste štete: imamo direktnu štetu – kad izgubiš janje ili ovcu, imamo indirektnu – kad dođe u mužnji čagalj među ovce, ona je toliko šokorana da izgubi mlijeko za cijelu godinu, objašnjava Čemeljić.
Na Pagu su se, ne slučajno, čagljevi pojavili nakon izgradnje mosta 1968.
– Prošle godine smo četiri eliminirali. Zadnjih godina ih je najviše u Kolanu jer je tu trnutačno najveća populacija ovaca, rekao je Josip Fabijanić, predsjednik LD-a Kamenjarka.
Za ustrijeljenog čaglja 1000 eura
Kako bi na bilo koji način pomogli svojim stočarima, u općini su odlučili ponuditi nagradu za svakog ustrijeljenog čaglja.
– Donesen je zaključak općinskog vijeća općine Kolan o tisuću eura za svakog ustrijeljenog čaglja na području općine kolan, to je još jedna mjera – rekao je Šime Gligora, načelnik općine Kolan.
Uvjet je da je čaglja ustrijeli lovac sa svim važećim dozvolama, najviše četiri godišnje.
J.T.
